Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, donijela je Odluku o odobravanju sredstava za realizaciju kapitalnih projekata drugim nivoima vlasti iz oblasti cestovne infrastrukture za 2023. godinu.

Odobrena su sredstva u iznosu od 2.100.000 KM, a predviđena je realizacija 12 projekata cestovne infrastrukture u šest gradova i općina ovog kantona.

U općini Žepče planirana su dva projekta: Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalne ceste Begov Han - Fatići (40.000 KM) i Postavljanje video nadzora na gradskim ulicama (40.000 KM), Općina Maglaj će realizovati tri projekta: Rekonstrukcija i asfaltiranje ceste Ulice Bosanska - Prvi mart (250.000 KM), Sanacija i rekonstrukcija Ulice Srebreničkih žrtava rata (900.000 KM) te Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalne ceste Domislica-Čobe.

Na području Grada Zavidovići predviđena su tri projekta, i to sanacija lokalnih cesta u MZ Mečevići (20.000 KM), MZ Kovači (20.000 KM) i MZ Rujnica (50.000 KM), na području Grada Visoko predviđena je Sanacija i rehabilitacija Lokalne ceste u naselju Ravne (80.000 KM) te Sanacija postojećeg parkinga na Ravnama (160.000 KM), a u Gradu Zenica planirana je Sanacija pristupne ceste Kužno groblje Zenica (190.000 KM).

Ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Danijel Pašić rekao je da je ravnomjerni razvoj i jednako ulaganje u sve jedinice lokalne samouprave jedno od ključnih opredjeljenja ove vlade.

- Ovom odlukom smo potvrdili da pokušavamo jednako ući u sve gradove i općine. Sredstva će vrlo brzo biti transferisana jedinicama lokalne samouprave, čime ćemo stvoriti uslove za početak realizacije projekata - rekao je ministar Pašić.

Press služba ZDK

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Samir Šibonjić razgovarao je u svom uredu s načelnikom Općine Breza Vedadom Jusićem i predstavnicima Rudnika mrkog uglja Breza (RMU Breza) o stanju ovom rudniku te aktivnostima na dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju uglja.

Navedeno je da se RMU Breza susreće s problemima prilikom ovjere dokumentacije - projekata i elaborata, koji su u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, s obzirom da je uslov za ovjeru navedene dokumentacije ugovor o koncesiji potpisan s Ministarstvom za privredu ZDK-a.

Na sastanku je doneseno nekoliko zaključaka kao kratkoročnih i dugoročnih ciljeva koji će svi sudionici provesti u narednom periodu s ciljem da se u toku 2023. godine RMU Breza dodijeli koncesija i riješi višedecenijski problem ovog rudnika.

Predstavnici RMU Breza, Općine Breza i Ministarstva za privredu Zeničko dobojskog kantona učiniti će sve u skladu sa svojim nadležnostima da olakšaju poslovanje RMU Breza i svih 900 uposlenika, a time poboljšaju kvalitet i standard života građana, jer će koncesioni ugovor donijeti i uplate koncesione naknade u općinski budžet.

Ministar Šibonjić je zajedno sa svojim saradnicima iskazao spremnost za iznalaženje efikasnih rješenja kako bi se s RMU Breza potpisao ugovor o koncesiji te najavio da će uskoro posjetiti ovaj rudnik.

Press služba ZDK

Ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona Draženka Subašić danas je u uredu premijerke Amre Mehmedić s predstavnicima pet gradova i općina ovog kantona potpisala ugovore o sufinansiranju šest kapitalnih projekata u 2023. godini ukupne vrijednosti 2,7 miliona KM.

Gradu Zenica odobrena su sredstva u iznosu od 1.000.000,00 KM za projekat "Izgradnja zatvorenog olimpijskog bazena u Zenici (1. faza)", Općini Tešanj odobreno je 500.000,00 KM za projekat "Izgradnja sportske dvorane u Jelahu", Općini Doboj Jug 400.000,00 KM za projekat "Rekonstrukcija i izgradnja sportskog centra Doboj Jug (1. faza)", a Općini Kakanj odobreno je 300.000,00 KM za projekat "Rekonstrukcija i nadogradnja objekta Gradske biblioteke Kakanj".

Gradu Zavidovići odobreno je ukupno 500.000,00 KM za dva projekta - "Termoizolacija zidova i zamjena vanjske stolarije na zgradi JU Kulturno-sportski centar Zavidovići" (300.000,00 KM) i "Izgradnja pomoćnog terena sa pratećim sadržajem za nogomet uz Gradski nogometni stadion Zavidovići" (200.000,00 KM).

- Radi se o izuzetno značajnim projektima za ove lokalne zajednice, cijeneći kvalitet projekata i iznos sredstava s kojima smo raspolagali. U prvoj fazi potrošnje budžeta sa Transfera kapitalnih ulaganja prema nižim nivoima vlasti, opredijelili smo se upravo za ovih šest projekata - rekla je ministrica Subašić.

Izgradnja Zatvorenog olimpijskog bazena u Zenici projekat je vrijedan 9 miliona KM, tako da je podrška sa nivoa Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona u iznosu od jedan milion KM itekako značajna.

- S obzirom da Zenica ali ni bliže okruženje nemaju olimpijski rekreativni bazen ovakav kakav je isprojektovan, projekat će itekako značiti i građanima i rekreativcima, ali i budućim olimpijcima i sportistima u ovoj oblasti - rekla je Sumea Mujkanović, pomoćnica gradonačelnika Zenice za socijalnu zaštitu, stambene poslove i društvene djelatnosti.

Općina Doboj Jug sprema se za izgradnju savremenog sportskog centra koji će u značajnoj mjeri unaprijediti kvalitet života stanovnika ove najmanje općine u ZDK-u, a posebno mladih. U prvoj fazi planirana je investicija od 500.000 KM, od čega 400.000 KM iz budžeta FBiH i ZDK, a 100.000 KM iz budžeta Općine Doboj Jug.

- Za jednu malu lokalnu zajednicu partnerski odnos je izuzetno bitan. Zahvaljujem se Vladi ZDK-a i nadam se nastavku uspješne saradnje - rekao je općinski načelnik Mirnes Tukić.

Premijerka Mehmedić je izrazila zadovoljstvo potpisivanjem ugovora budući da su ovo vrlo značajni projekti za jedinice lokalne samouprave, najavivši da je u narednom periodu planirano potpisivanje novih ugovora sa gradovima i općinama i iz drugih resora Vlade Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Premijerka Zeničko-dobojskog kantona Amra Mehmedić i predsjedavajući Skupštine Dejan Kovačević uputili su svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti čestitku povodom Kurban bajrama, uz želje da bajramski dani budu vrijeme zbližavanja, darivanja i međusobnog poštovanja.

Vrijeme Bajrama je prilika da pokažemo jedni drugima ljubav, uvažavanje i toleranciju, ne samo u vlastitim domovima sa svojim najmilijim, nego i u široj zajednici.

Press služba ZDK

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK Vinko Marić i direktor Šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona (ŠPD ZDK) Hasan Hasić, posjetili su poslovne jedinice šumarije u Zavidovićima i Žepču kao i rasadnik koji se nalazi nadomak Žepča.
 
- Stabilizacijom vremenskih prilika pojačava se i proizvodnja u ovim poslovnim jedinicama, tako da očekujem da će poslovni planovi biti ostvareni. Zbog izrazito kišnih dana, ove, kao i ostale šumarije su prvih šest mjeseci realizovale tek 70 procenata planirane proizvodnje - kaže ministar Vinko Marić.

Ministar Vinko Marić i direktor ŠPD-a Hasan Hasić su posjetili i "Rasadnik Žepče" koji je jedan od najvećih rasadnika u Bosni i Hercegovini.

Rukovodioci rasadnika su izrazili žaljenje što pojedine poslovne jedinice nisu preuzimale sadni materijal, a kompletan trošak rasadničke proizvodnje pada na teret ove poslovne jedinice koja kasnije mora da uništava sadni materijal.

- Postoje ogromni kapaciteti ovog rasadnika koji se mogu još bolje iskoristiti. Ovdje su plantaže hrasta lužnjaka, topole, divlje trešnje i ostalog crnogoričnog i bjelogoričnog bilja koje zasigurno imaju zagarantovano tržište - zaključio je Hasan Hasić, direktor ŠPD Zavidovići.

Press služba ZDK

U toku su završni radovi obnove i sanacije regionalne ceste R457 Zenica-Arnauti u naselju Varda. Na pomenutoj dionici urađeni su ivičnjaci, trup ceste, potporni zidovi te asfalterski radovi.

Danas je asfaltirano 750 m u naselju Varda, a ukupna dužina dionice je 1,2 km.

U pitanju su radovi po ugovoru kojeg je Kantonalna direkcija za ceste u sastavu Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK prošle godine potpisala sa izvođačem Almy Transport d.o.o. Zenica u iznosu od 1.080254,60 KM sa PDV-om.

U sklopu potpisanog ugovora definisani su radovi na regionalnoj cesti R457 Zenica-Arnauti gdje je planirana obnova i sanacija kolovoza cesta sa potpuno amortizovanim asfaltnim zastorom.

Resorni ministar Danijel Pašić istakao je kako je zadovoljan dinamikom radova, finalnim rezultatima te da se nada kako će se stanovnicima ovog područja barem na neki način olakšati svakodnevna putovanja.

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK

Premijerka Zeničko-dobojskog kantona Amra Mehmedić i ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženka Subašić danas su u sjedištu Vlade upriličile prijem za 106 učenika generacije osnovnih i srednjih škola u ovom kantonu.

Premijerka Mehmedić je učenicima i roditeljima čestitala izvanredni uspjeh u školovanju, rekavši da je ovo jedan od najsvečanijih dana u radu Vlade koju predvodi.

- Želimo da pošaljemo poruku najboljim učenicima da je znanje najbolja investicija koja se dugoročno najviše isplati, da se treba vrednovati i da svi skupa, a mi kao Vlada, u sklopu realizacije različitih projekata moramo da nastavimo da kontinuirano pružamo podršku mladima kako bismo omogućili da se ostvare i ispune svoje snove - rekla je premijerka Mehmedić.

Čestitke je uputila i ministrica Subašić rekavši da je glavna poruka učenicima "da je znanje nešto što treba vrednovati, da je učenje in i da je ono što su prave ljudske vrijednosti - a to je njihova kolegijalnost i drugarstvo, nešto što treba da nastave gajiti i vrednovati“.

Svim učenicima generacije uručena su priznanja i novčane nagrade u iznosu od 500 KM.

Press služba ZDK

Na Atletskom stadionu Kamberovića polje održava se Međunarodno otvoreno prvenstvo i 19. sportske igre paraplegičara i oboljelih od dječije paralize, čiji je organizator Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Federacije BiH, a domaćin Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Zenica.

Na igrama učestvuje 100 takmičara iz Slovenije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

U ime Vlada Zeničko-dobojskog kantona, kao pokrovitelja, igre je svečano otvorila premijerka Amra Mehmedić, koja je takmičarima poželjela dobre rezultate i dobrodošlicu u Zenicu i Zeničko-dobojski kanton.

Uputila je čestitke organizatorima za dobru organizaciju igara, naglasivši da kantonalna Vlada podržava sport, a posebno sport osoba s invaliditetom, jer je to važan segment u njihovoj resocijalizaciji i rehabilitaciji.

Svečanom otvorenju prisustvovala je i ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženka Subašić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Dobrica Jonjić te predsjednik Saveza paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Federacije BiH Mirsad Muftić.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je jedinicama lokalne samouprave sredstva za isplatu četvrte rate stipendija Ministarstva za boračka pitanja za 1.728 studenata prvog i drugog studijskog ciklusa za akademsku 2022/2023. godinu. Za isplatu četvrte rate izdvojeno je 280.800 KM, a gradovi i općine dužni su da sredstva doznače na račune korisnika.

U 2023. godini je iz budžeta Ministarstva za boračka pitanja za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica izdvojeno 2.246.400 KM. Stipendije su dobili svi studenti koji su ispunjavali propisane uslove.

Ministar za boračka pitanja Adnan Sirovica podsjeća da je, nakon dugo godina, iznos stipendije u ovoj akademskoj godini povećan za 200 KM, tako da stipendija za studente prve godine iznosi 1.000 KM, za studente viših godina studija 1.400 KM, a isplaćuju se u osam rata po 125 KM, odnosno 175 KM.

Po jedinicama lokalne samouprave, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 444 (71.800 KM), Visokom 232 (37.450 KM), Tešnju 184 (30.200 KM), Zavidovićima 180 (29.100 KM), Žepču 176 (28.300 KM), Kaknju 127 (21.025 KM), Maglaju 118 (19.400 KM), Brezi 94 (15.000 KM), Olovu 59 (9.625 KM), Varešu 47 (7.825 KM), Doboj Jugu 40 (6.550 KM) i Usori 27 (4.525 KM).

Press služba ZDK

Pred nama je period sve intenzivnijeg boravka u prirodi, kretanja po otvorenim površinama, šumskim i drugim krajolicima. Važno je skrenuti pažnju na neke činjenice vezane za eventualne rizike boravka na takvim prostorima, kako bi se poduzele mjere predostrožnosti i zaštite.

Ako je moguće nikad ne idite u prirodu (područja gdje može biti zmija) sami.

Zmije su sastavni dio našeg okruženja, i kao takve imaju značajnu ulogu u funkcionisanju cijelog ekostistema. Ono što je važno istaći, od ukupno 14 vrsta koje žive na našem podneblju, da samo tri vrste su otrovnice (poskok i dvije vrste šarke). Ipak to ne umanjuje potrebu opreznosti, korištenja zaštitnih sredstava i opreme pri boravku na područjima koje predstavljaju prirodno stanište ove vrste.

Zmije se hrane sitnim životinjama, vodozemcima i insektima, a u prvom redu žabama, daždevnjacima, kukcima i crvima, ali i određenim vrstama glodara i ptica. Mnogi ljudi imaju otklon i strah od zmija, koji nije toliko racionalan, posebno ukoliko uzmemo da je zanemarivo mali procenat zmija otrovnica i da jednako kako ljudi ne žele zmije u svojoj ili blizini svojih domova, ni zmije nisu ljubitelji blizine ljudi.

Za početak, najvažnije je razaznavanje zmija. Ukoliko kojim slučajem dođe do ugriza zmije, što je objektivno malo izvjesno, najvažnije je utvrditi da li je zmija otrovnica ili ne. Otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči. Otrovnice na našem području razlikuju se od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, a kod neotrovnica tijela su tanka i izdužena. Važna je napomena, razlikovanje otrovnica na ovakav način vrijedi samo za područje Europe. Iako je za postupanje najvažnije ustanoviti da li je zmija otrovnica ili ne, najčešćea je mogućnost da zmiju nećemo ni primijetiti, pa treba postupati kao da je otrovnica.

Na mjestu ugriza zmije, obično su uočljive dvije ubodne rane, tragovi zmijskih zuba, međusobno udaljene od 6 do 8 mm, a vrlo je moguće da postoji i samo jedna rana ili čak samo ogrebotina. Nalaz rane ne znači da je otrov ubrizgan u tijelo, prema nekim podacima, više od petine dokazanih ugriza nema znakova trovanja.

Simptomi ugriza

Na mjestu ugriza se unutar devedeset minuta do dva sata javlja izrazita bol i područje oko ugriza otiče. U slučaju težih otrovanja bol se javlja neposredno poslije samog ugriza ili jako brzo poslije samog ugriza i izrazito je oštra, dok se otok također ubrzano širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i plikovi ili mjehurići sa krvavim sadržajem. Kod gotovo polovine ugriženih neposredno poslije ugriza se javljaju opšti simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, zatim uznemirenosti i osjećaja opšte slabosti, a dolazi i do oticanja regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza na području donjih ekstremiteta ili u pazuhu kod gornjih). Česta je i gotovo obavezna pojava blijede i hladne kože, koža najčešće bude i orošena znojem, rad srca se ubrzava a pad krvnog pritiska u tom slučaju označava i stanje šoka, koji se uglavnom razvija postupno i kao takav šok je glavni uzrok eventualnog smrtnog ishoda.

Postupak kod zmijskog ugriza

Ako se ugriz zmije desi treba pozvati najblizu stanicu hitne pomoći ili  GSS (gorska služba spašavanja) ako se ugriz desio na nekom udaljenom području.

Ukoliko se pouzdano utvrdi da zmija nije otrovnica, ranu obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću ili kremom i zamotati zavojem, po mogućnosti sterilnim. U međuvremenu je neophodno ukoliko je moguće,  provjeriti kada je ugrižena osoba zadnji put vakcinisana protiv tetanusa, te je prvi korak, ukoliko je prošlo više od 5 godina, provodi se revakcinacija protiv tetanusa.

Ukoliko se sumnja, da ugriz potiče od zmije otrovnice, ugrižena osoba mora strogo mirovati, i treba izbjegavati svaki i najmanji pokret, a ekstremitet na kojoj je ugrizna rana nužno je imobilizirati. Bitno je da se na 5 do 10 cm iznad mjesta ekstremitet podvezati srednje jakim stiskom kako bi se zaustavila venska i limfna cirkulacija, a sve sa ciljem usporavanja širenja otrova u organizmu. Nužno je, pri tome voditi računa da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija i dodatno ugrozilo stanje sa dugotrajnijim štetnim posljedicima.

Kako znati da li smo previše stegnili povez na nozi iznad mjesta ugriza zmije?

Provjerom pulsa na ruci ili nozi. Ukoliko ne možemo napipati puls, onda je poveska previše stegnuta.

Prevencija zmijskog ugriza

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, ili se zmija spletom okolnosti nađe u odjeći ili obući koju nismo prethodno provjerili, gotovo je nemoguće spriječiti.

Međutim, postoje mjere opreza a koje mogu umanjiti mogućnost da zmijskog ugriza:

1.Pustite zmiju na miru.
Česti su ugrizi zmija pri pokušaju ljudi da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, rijetko napadaju, ali se agresivno brane.

2.Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću
Za boravak u visokoj travi koristite debele kožne čizme, što je moguće više krećite se već postojećim  planinskim stazama ili šetnicama u prirodi.

3.Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna
Nemojte zavlačiti ruku u nepregledan grm ili iza nekog kamena. Ne podižite kamenje ili komade drveta ili bilo kakve predmete u prirodi ili nepoznatom okruženju ukoliko niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

4.Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.

VAŽNO – ranica se ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!

VAŽNO – svaki slučaj ugriza nužno je u najkraćem roku prijaviti najbližoj primarnoj zdravstvenoj ustanovi bez obzira da li se radi o zmiji otrovnici ili ne!

Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potječe iz konjskog seruma, a sadrži antitijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum serum se daje isključivo u bolničkim uslovima intravenski, i to samo kada je strogo indiciran, budući da sam antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.

Autor: Admir Gluhić, HCM spec., načelnik Službe za DDD i sanitarni nadzor INZ

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica/Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona

Danas je u  u sali 301/III sprat Aneksa zgrade RMK Promet-a, (sjedište Kantona), u Zenici, sa početkom u 10:30 sati održana 10. sjednica Skupštine Zeničko–dobojskog kantona devetog saziva na kojoj je Karahasanović Samir preuzeo dužnost zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i razmatrano sedam tačaka dnevnog reda.

U okviru prve tačke dnevnog reda Skupština je prihvatila Nacrt Zakona o javnim priredbama, a potom u okviru druge tačke dnevnog reda Skupština je prihvatila i Nacrt Zakona o mirnom okupljanju, predlagača zakona Vlade Zeničko-dobojskog kantona, te uputila u javnu raspravu u sve općine i gradove Zeničko-dobojskog kantona, sa rokom za provođenje javne rasprave od  30 dana.

U okviru treće tačke dnevnog reda Skupština je donijela Zakon o izmjenama Zakona o izvršavanju Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu, predlagača Vlade Zeničko-dobvojskog kantona.

Na današnjoj sjednici Skupština je razmatrala i Elaborat o opravdanosti promjene naziva Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta u Zenici u Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici i po okončanju rasprave donijela Odluku o usvajanju Elaborata o opravdanosti promjene naziva Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta u Zenici u Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici, kao i Odluku o promjeni naziva Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta u Zenici u Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici.

U okviru pete tačke dnevnog reda zastupnici u Skupštini su razmatrali i zaključkom primili na znanje Izvještaj o finansijskoj reviziji Javne ustanove Kantonalna bolnica Zenica za 2021. godinu, Ureda za reviziju institucija u Fedraciji Bosne i Hercegovine sačinjen u septembru 2022. godine.

Potom su razmatrali Izvještaj o radu Kantonalnog pravobranilaštva Zenica i isti je zaključkom Skupštine prihvaćen.

U okviru posljednje tačke dnevnog reda razmatran je Izvještaj o radu Nezavisnog odbora za 2022. godinu koji nije dobio potreban broj glasova zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona da bi bio prihvaćen.

Stručna služba Skupštine ZDK

Skupština Zeničko-dobojskog kantona na današnjoj sjednici usvojila je Nacrt Zakona o javnim priredbama i Nacrt Zakona o mirnom okupljanju.

Ministar unutrašnjih poslova Benjamin Sinanović rekao je da je donošenje ovih zakona obaveza proizašla iz svakodnevne potrebe, ali i obaveza na putu ispunjenja obaveza države Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Naglasio je da je materija sadržana u ova dva nacrta do sada tretirana Zakonom o javnom okupljanju ZDK-a, koji je trenutno na snazi.

- Mi smo, u ranijem periodu, pristupili izradi Zakona o mirnom okupljanju ZDK, a njegov pripadak je i Zakon o javnim priredbama, bez kojeg bi došli u pravnu prazninu ukoliko bi Zakon o mirnom okupljanju ZDK stavili van snage - kazao je Sinanović.

Napomenuo je da su u izradi ovih dokumenata prihvatili "preko 80 posto sugestija Misije OSCE-a u BiH", s čijim su predstavnicima nedavno imali sastanak te koji su se tom prilikom pozitivno izrazili o nacrtima ovih zakona.

Javna rasprava o pomenuta dva nacrta zakona bit će provedena u narednih 30 dana.

Press služba ZDK

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK Vinko Marić zajedno sa direktorom Šumsko-privrednog društva (ŠPD) ZDK Hasanom Hasićem, posjetio je poslovnicu ŠPD-a Olovo kao i načelnika općine Đemala Memagića.

- Načelnik Memagić je iznio odlične ideje koje ćemo u dogledno vrijeme realizirati. Mnogo učinkovitije možemo održavati putnu infrastrukturu kroz zajedničko javno partnerstvo. Od toga će korist imati i općina Olovo, a i ŠPD će uštedjeti značajna sredstva - kaže ministar Vinko Marić.

Rukovodni kadar vareške poslovnice ŠPD-a prezentovao je probleme sa kojima se suočavaju, na prvo mjesto stavljajući hronični nedostatak proizvodne radne snage. Naveli su da veliki broj radnika odlazi na bolovanje i mnogi od njih imaju ograničenu radnu sposobnost.

- Ostvarenje planova kasni zbog loših vremenskih uslova koje smo imali od početka godine ali Olovo ima ogroman šumsko-privredni potencijal, tako da se nadam da će sa kooperantima svi zacrtani planovi biti ostvareni - rekao je direktor ŠPD-a ZDK Hasan Hasić.

Press služba ZDK

„Klub Hrvata u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona oštro osuđuje nedavnu izjavu Daria Kordića, presuđenog ratnog zločinca, kojom je potvrdio ne samo da nije sposoban dijeliti bol obitelji žrtava već i da ne osjeća kajanje za dokazane zločine.

Individualna odgovornost i krivnja ne mogu se prenositi na sve pripadnike naroda, te ovim putem najoštrije osuđujemo i sve neprocesuirane, neriješene i nepresuđene zločine u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Pozivamo sve nadležne domaće i međunarodne institucije da odmah poduzmu mjere koje će napokon donijeti pravdu i žrtvama i njihovim obiteljima.“

Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala je saglasnost ministrici za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženski Subašić da potpiše ugovore s općinama i gradovima o prenosu sredstava u iznosu od 2,7 miliona KM za sufinansiranje kapitalnih projekata u 2023. godini. Radi se o sredstvima podrške za kapitalne investicije iz Budžeta Federacije BiH.

Prema riječima ministrice finansija Dženane Čišije, koja je vodila današnju sjednicu, Gradu Zenica odobrena su sredstva u iznosu od 1.000.000,00 KM za projekat "Izgradnja zatvorenog olimpijskog bazena u Zenici (1. faza)", Općini Tešanj odobreno je 500.000,00 KM za projekat "Izgradnja sportske dvorane u Jelahu", Općini Doboj Jug 400.000,00 KM za projekat "Rekonstrukcija i izgradnja sportskog centra Doboj Jug (1. faza)", a Općini Kakanj odobreno je 300.000,00 KM za projekat "Rekonstrukcija i nadogradnja objekta Gradske biblioteke Kakanj".

Gradu Zavidovići odobreno je ukupno 500.000,00 KM za dva projekta - "Termoizolacija zidova i zamjena vanjske stolarije na zgradi JU Kulturno-sportski centar Zavidovići" (300.000,00 KM) i "Izgradnja pomoćnog terena sa pratećim sadržajem za nogomet uz Gradski nogometni stadion Zavidovići" (200.000,00 KM).

Press služba ZDK