Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK Nurđehan Šahinović i direktor preduzeća "Hunes" d.o.o. Žepče Nesib Husičić, u prisustvu premijera Miralema Galijaševića, potpisali su ugovor o izvođenju radova na izgradnji rezervoara za vodu za naselje Šahmani u MZ Željezno Polje, općina Žepče. Vrijednost ugovora je 28.411,88 KM, a rok za završetak radova 60 dana.
Izgradnjom novog rezervoara kapaciteta 35 metara kubnih trajno će se riješiti pitanje vodosnabdijevanja naselja Šahmani, koje je ostalo bez rezervoara za vodu u poplavama i klizištima koji su područje Željeznog Polja zadesili u maju 2014. godine.
Press služba ZDK
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Zeničko-dobojskog kantona u posljednje tri godine realiziralo je brojne aktivnosti koje su za cilj imale sređivanje stanja u ovoj oblasti. Stalno nezadovoljstvo poljoprivrednika, koje je bilo prisutno u proteklom periodu, zamijenio je dijalog i obostrani pokušaj da se stanje riješi i popravi. I pored ovakvih rezultata, postoji prostor za još veći rad i napredak. U razgovoru za portal direktno.ba ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi ZDK Himzo Smajić predstavlja rezultate dosadašnjeg rada, probleme sa kojima se susreće u radu, kao i planove koje planiraju realizirati u ministarstvu do kraja mandata.
1.Bliži se kraj Vašeg mandata i možda se već sada može napraviti presjek rada. Šta biste izdvojili kao najznačajnije urađeno od 2015. do danas kao ministar u sektoru poljoprivrede?
Napominjem da je period kada je ova vlada preuzela odgovornost za procese u Zeničko-dobojskom kantona ambijent bio u mnogome nepovoljniji nego danas. Spomenut ću deficit u Budžetu, velike obaveze prema dobavljačima, kašnjenje u isplati poticaja, socijalnih davanja, obaveza prema boračkoj populaciji.
Konkretno u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva vodoprivrede imali smo velike obaveze za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji čiji je iznos bio 1,5 miliona što je blizu tadašnjeg godišnjeg nivoa za poljoprivredu. Naslijedili smo lošu saradnju sa predstavnicima udruženja poljoprivrednih proizvođača i samim poljoprivrednim proizvođačima u kreiranju samih programa poticaja. Nekim potezima u ranijem periodu stvorena je nepovjerenje u rad institucije i transparentnost svih procesa.
U periodu 2015-2018 za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji opredijeljeno je 10 miliona KM, budžet za poticaje je povećan za 50% i za ovu godinu iznosi 3 miliona KM, broj poljoprivrednih proizvođača koji ostvaruju podršku je značajno povećan i u 2017. godini smo imali situaciju da je taj broj bio 3 hiljade poljoprivrednika. Ubrzali smo plaćanje odobrenih sredstava tako da od januara ove godine nemamo obaveza po osnovu poticaja. Značajan dio vremena smo posvetili saradnji sa Udruženjem poljoprivrednika ZDK i konsultacijama po osnovu svih pitanja iz poljoprivrede. Ostvarili smo značajan napredak u dijelu proizvodnji koje su prepoznate kao perspektivne na našem kantonu. Tu prije svega mislim na jagodičasto voće, peradarska proizvodnja, proizvodnja mlijeka kao i proizvodnja u zaštićenom prostoru.
Broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača, proizvođača kojima je poljoprivreda radno mjesto, odnosno onih koji uplaćuju poreze i doprinose na osnovu ove djelatnosti je višetruko povećan i to je ono s čime smo posebno zadovoljni. Ovdje prvenstveno mislim na peoizvodnju u zaštićenom prostoru (plasteničku proizvodnju) gdje je broj registrovanih obrta dvostruko veći. Također i broj registrovanih farmi muznih grla je tri puta veći nego što smo zatekli dolaskom u ministarstvo.
Zeničko–dobojski kanton je lider u prozvodnji maline i proizvodnji pilećeg mesa. Ovome bih još na kraju dodao da smo uporedo sa podrškom poljoprivredi uvećali i sredstva za programe veterinarstva i zdravstvene zaštite životinja.
2.Dolazak u ministarstvo bio je u trenutku velikih materijalnih šteta zbog poplava i klizišta u ZDK 2014.godine. Koliko je urađeno na sanaciji vodnih objekata, uređenju korita i svega onoga što je tokom poplava uništeno, a mnogo znači građanima u svakodnevom životu?
Odmah po dolasku, u toku 2015.godine, sa saradnicima sam posjetio neka od mjesta koja su pretrpjela najveće štete u poplavama 2014. godine i tada smo se uvjerili u razmjere štete na području našeg kantona. Naši godišnji programi u proteklom periodu su sadržavali značajan broj projekata koji su predviđali sanaciju šteta od poplava, prvenstveno projekata uređenja korita rijeka. Trenutno u saradnji sa Direkcijom cesta ZDK realizojemo projekat na rijeci Bistričak. Danas smo svjedoci da je na ovom području Vlada ZDK uradila mnogo. Ministarstvo je u periodu 2015-2018. realizovalo ili je u toku realizacija oko 250 projekata iz sredstava vodnih nakanda u vrijednosti 15 miliona KM. Podignut je nivo izgrađenosti vodne infrastrukture, odnosno značajna sredstva su uložena u gradnju vodovoda kao i projekata odvodnje otpadnih voda.
3.ZDK je, kako ste i napomenuli, lider u malinarstvu u BiH. Ova grana poljoprivrede posljednje dvije godine je u velikim problemima. Kakvo je trenutno stanje, da li ste uspjeli održati nivo proizvodnje maline i kupine iz ranijih godina i šta je namjera ministarstva za naredni period kada je u pitanju ova grana poljoprivrede?
Da, Zeničko-dobojski kanton je lider u malinarstvu. Prema podacima koje imamo iz registra poljoprivrednih proizvođača ovom proizvodnjim se bavi oko 3 500 proizvođača na površini od 650 hektara. Prošle godine proizvodnja koja je premirana je iznosila 4 000 tona. Ova godine su vremenski uslovi, stanje natržištu, ali i kapacitet komora za duboko zamrzavanje kod otkupljivača negativno uticali na stanje u ovoj proizvodnji.
Ministarsvo je vodilo računa o ovoj proizvodnji i u saradnji sa udruženjima predložilo određene mjere koje će doprinjeti stabilizaciji u ovoj prooizvodnji i očuvanju proizvodnje na području kantona. U naredno periodu potrebno je pojačati podršku nabavci hladnjača, posebno manjih radi što veće prisutnosti na pojedinim područjima kao i prerađivačkih kapaciteta koji su jako važni za opstanak ove grane poljoprivrede.
4.Osim u malinarstvu, ZDK je lider u proizvodnji pilećeg mesa. Očekuje se izvoz pilećeg mesa u EU, da li su proizvođači iz ZDK spremni i šta je konkretno ministarstvo uradilo da podrži ovu granu poljoprivrede?
Na području kantona imamo najveće prerađivača pilećeg mesa u Bosni i Hercegovini. Za ove prerađivače vezan je veliki broj proizvođača tovnih pilića sa područja kantona. Evidentan je broj povećanja broja ovih farmi kao i povećanje kapaciteta postojećih. Ministarstvo je kontinuirano podržavalo ovu proizvodnju u skladu sa proizvodnjom, odnosno brojem utovljenih pilića. Najavlje izvoz u zemlje EU će svakako doprinijeti stabilnosti ove proizvodnje i otvoriti perspektive povećanja proizvodnje. Uslov za izvoz su bili visoki standardi koje naši i prerađivači i proizvođači apsolutno ispunjavaju.
5.Objavljeno je da će naša zemlja moći izvoziti i mliječne proizvode u EU. Kakav je potencijal ZDK kada je riječ o mlijeku, odnosno smatrate li da će sada doći do razvoja farmi muznih krava?
Ja sam već spomenuo da je ovo jedna od perspektivnih proizvodnji koja bilježi konstantan rast. Broj registrovanih farmi je tri puta povećan. Količina otkupljenog mlijeka na području kantona je svake godine u porastu. Mogućnost izvoza u zemlje EU će svakako donijeti dodatnu stabilnost u ovu proizvodnju. Mi svakako trebamo biti svjesni i naših potencijala kao i ograničenja u daljem razvoju. Usitnjenost posjeda kao i ukupna izdvajanja za poljoprivredu na nivou Bosne i Hercegovine najviše će uticati na ovu proizvodnju.
6.Kakvu suradnju imate sa premijerom i ostalim članovima Vlade ZDK. Koliko ova vlada ima razumijevanja za probleme poljoprivrednika?
Sve naprijed spomenuto, povećanje sredstava za poljoprivredu, plaćanje obaveza prema poljoprivrednim proizvođačima ne bi bilo moguće pez podrške premijera i ostalih članova Vlade ZDK. Ja im ovom prilikom u ime ministarstva zahvaljujem na doprinosu.
7.JP ŠPD ZDK, koje je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ostvarilo najbolji polugodišnji rezultat u svojoj historiji. Vjerujemo da ste na ovo ponosni obzirom na stanje ovog preduzeća prije četiri godine.
Vezano za ŠPD naslijedili smo izuzetno loše stanje, gubitak u poslovanju, prevelik broj zaposlenih, velike obaveze za poreze i doprinose… Uprava preduzeća uz podršku premijera, Vlade ZDK i resornog ministarstva kroz niz mjera napravila je dobar posao i samo zlonamjerni ljudi mogu to poreći. Ovih dana je objavljena vijest da je ŠPD u prvom polugodištu poslovao najbolje od svog formiranja. Značajan napredak je postignut i u dijelu ušteda na platama, broja zaposlenih, smanjenja troškova i smanjenja obaveza preduzeća.
8.Šta Vam je plan do kraja mandata da uradite, a što će koristiti poljoprivrednicima ZDK?
U toku je realizacija Programa poticaja za 2018. godinu u iznosu 3 miliona KM. Cilj nam je da uspješno realizujemo ovaj program, odnosno da postignemo maksimalan efekat sa raspoloživim sredstvima za poljoprivredu. Sve iznesene činjenice nam govore da su u poljoprivredi na području kantona prisutni pozitivni trendovi i ja ću kao ministar zajedno sa svojim vrijednim i stručnim saradnicima uraditi sve sa svoje strane da tako i ostane.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je sredstva u iznosu od 828.746 KM namijenjenih subvencioniranju troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona na području Zeničko-dobojskog kantona. Subvencije je dobilo devet općina koje su se prijavile na javni poziv Ministarstva za privredu ZDK.
Za izgradnju infrastrukture u poslovnim zonama poticaji su dodijeljeni lokalnim zajednicama:
Dodijeljena su i sredstva za izradu projektne dokumentacije:
"Vlada Zeničko-dobojskog kantona je opredijeljena da u kontinuitetu podržava izgradnju i širenje poslovnih zona, jer time stvaramo ambijent za otvaranje novih pogona i radnih mjesta. Kompanije koje rade u ovim zonama danas snažno doprinose ekonomiji BiH i zapošljavaju hiljade radnika. Zahvaljujući ovakvim mjerama poticaja, ZDK je postao kičma privrede, okosnica realnog sektora i izvozni lider u BiH", kazao je premijer ZDK Miralem Galijašević.
Press služba ZDK
Delegacija Vlade ZDK koju je predvodio premijer Miralem Galijašević održala je danas u sjedištu općine Zavidovići sastanak sa predstavnicima bivših radnika Industrijskog preduzeća "Krivaja".
Članovi Vlade upoznali su radnike sa odlukom o odobravanju 100.000 KM interventne pomoći koja će putem Fonda za socijalnu pomoć, koji su osnovale vlade ZDK i FBiH, već sutra biti doznačena radnicima, a koji su ostali bez ikakvih primanja nakon prekida proizvodnje prije više od dvije i po godine.
"U situaciji kada kompletna agonija traje duže vrijeme, u dogovoru sa Vladom FBiH zajedno smo obezbjedili 300.000 KM za ublažavanje socijalnih problema radnika. Jedan dio radnika dobija odgovarajuću novčanu naknadu iz Službe za zapošljavanje, jedan broj radnika je penzionisan, međutim zabrinuti smo zbog činjenice da je 560 radnika izašlo iz prava na novčanu naknadu sa biroa i mi na ovaj način pokušavamo da amortizujemo taj socijalni moment", kazao je premijer Galijašević.
Sa sastanka je upućen apel pravosuđu da se ubrzaju postupci koji se vode na sudovima, a tiču se imovine IP "Krivaja" Zavidovići.
Predstavnici radnika zahvalili su se Vladi i premijeru Galijaševiću na odobrenoj pomoći i nastojanjima da se pitanje „Krivaje“ trajno riješi te oživi proizvodnja.
Press služba ZDK
Vlada ZDK odobrila je sredstva u iznosu od 15.000 KM kao učešće Zeničko-dobojskog kantona u sufinansiranju sanacije i asfaltiranja dionice puta "Oruče-Bistrica" u Mjesnoj zajednici Oruče, općina Maglaj.
Odobrena sredstva bit će doznačena preduzeću "RIAL-ŠPED" d.o.o. Doboj Istok, kao odabranom izvođaču radova u provedenoj proceduri javnih nabavki od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, koje je nosilac projekta sanacije i asfaltiranja dionice navedenog puta.
Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na iznos od 112.000 KM, od čega Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica finasira iznos od 82.000 KM, a Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK i MZ Oruče po 15.000 KM.
"Ova odluka je donesena s ciljem pružanja podrške povratku na području općina Žepče i Maglaj. Vlada ZDK je čvrsto opredijeljena da stvori uslove za što kvalitetniji život stanovnika tog kraja", kazao je premijer Miralem Galijašević.
Press služba ZDK
Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona" d.o.o. Zavidovići ostvarilo je najbolji polugodišnji rezultat od kada postoji ovo preduzeće. U prvih šest mjeseci 2018. ostvarena je finansijska dobit u iznosu od 1.927.523 KM. Ovaj poslovni rezultat proizvod je niza većih i manjih mjera koje je nova uprava društva započela krajem 2016. a nastavila 2017. godine.
"Te mjere se odnose na smanjenje broja uposlenih – administrativnih (neproizvodnih) radnika, kontrolu i smanjenje troškova poslovanja, pozitivne promjene u hijerarhiji rukovođenja i odgovornosti, sprječavanje i zaustavljanju šumskih krađa i domaćinskom odnosu kada su u pitanju javne nabavke, kao i povećanje prihoda putem licitacija i boljim klasiranjem i gospodarenjem. Treba napomenuti da su ovi rezultati postignuti uprkos vrlo lošoj godini za rad, jer su svakodnevne kiše sprječavale rad na terenu. Samo za prethodne dvije godine bez dodatnog zaduživanja ovo preduzeće smanjilo je dug za neuplaćene PIO i druge doprinose za 1,5 miliona KM, isplaćene su naknade za šume prema općinama i Kantonu kao dug iz ranijih godina, u iznosu od jedan milion KM, uz redovno plaćanje tekućih obaveza, a da su obaveze prema dobavljačima smanjene za 1,5 miliona KM i svedene u redovan rok plaćanja od 30 dana", kaže Jasmin Devedžić, direktor JP ŠPD ZDK Zavidovići, preduzeća za 950 uposlenih.
Znatno je popravljen i odnos sa lokalnim zajednicama gdje se vrše radovi u šumarstvu, a što je rezultat prije svega ispunjavanja redovnih obaveza prema lokalnim zajednicama i Kantonu.
"Prioritet u snabdijevanju šumskim drvnim sortimentima imaju kompanije sa područja ZDK, koje ukupno zapošljavaju oko 3.400 radnika, a pored njih ispunjavamo obaveze u obezbjeđenju ogrjeva za penzionere, sindikalne organizacije, lokalno stanovništvo, škole i druge zainteresovane. Nakon ovakvih rezultata uprava preduzeća zajedno sa Vladom ZDK je postavila zadatak da se u narednih nekoliko mjeseci u potpunosti riješe svi naslijeđeni dugovi za neuplaćene doprinose (naslijeđen dug 7,5 miliona KM i zatezne kamate oko 9 miliona KM) čime će se otvoriti nove šanse i svjetlija perspektiva ovog preduzeća", ističe Devedžić.
JP ŠPD ZDK je dobilo pozitivnu predocjenu za dobijanje FSC certifikata, a uskoro bi cijeli taj proces trebao biti krunisan dobijanjem međunarodno priznatog FSC certifikata kojeg preduzeće nikada nije imalo. Dobri poslovni rezultati, zaključuje Devedžić, proizvod su dobrog rada cjelokupne uprave društva i pomoći Vlade ZDK i Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK te saradnje sa Kantonalnom upravom za šumarstvo i ostalim ovlaštenim organima.
„Zadovoljni smo polugodišnjim poslovnim rezultatom JP ŠPD ZDK. Ovo preduzeće gazduje jednim od najvrjednijih prirodnih resursa ovog kantona, zbog čega očekujemo da se poslovanje vrlo brzo potpuno stabilizuje i izmire sve obaveze, a poslovni rezultati u narednom periodu budu još bolji“, kazao je premijer ZDK Miralem Galijašević.
Press služba ZDK
Drugostepeni organ uvažio je žalbu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK i Kantonalne direkcije za ceste te zbog nenadležnosti poništio rješenje Službe za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove-Odsjek za inspekcije Grada Zenica kojim je početkom jula naložen prekid radova na sanaciji putne komunikacije Nemila-Bistričak.
Gradska inspekcija je u dva navrata izdavala naloge za prekid radova, prvi put 6. juna, nakon čega je drugostepeni organ poništio rješenje građevinske inspektorice Ševkete Ganibegović, a drugi put 12. jula, iako je drugostepeni organ prethodno utvrdio da je inspektorica izvela pogrešan zaključak da je u pitanju izgradnja nove, a ne radovi na održavanju postojeće građevine.
Drugostepeni organ je u novom postupku utvrdio da se, prema navodima iz žalbe, iz stručnog mišljenja vještaka može zaključiti da su izvedeni radovi na izradi obaloutvrde rijeke Bistričak neophodni, te da se rade zbog rekonstrukcije odnosno sanacije puta i zaštite puta oštećenog djelovanjem prirodnih nepogoda u maju 2014. godine. Također, navodi se da se prema Zakonu o cestama FBiH radovi vanrednog održavanja, kakvi se izvode na putnoj komunikaciji Nemila-Bistričak, mogu izvoditi samo na osnovu tehničke dokumentacije, bez pribavljanja saglasnosti i druge dokumentacije prema Zakonu o prostornom građenju.
"S obzirom da navedeni radovi imaju karakter radova za vanredno održavanje cesta to isključuje nadležnost građevinskog inspektora Grada Zenica u ovoj upravnoj stvari. Stvarno nadležni organ je Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona", navodi drugostepeni organ.
Ovime je stavljena tačka na pokušaje Gradske uprave Zenica da opstruira projekt za koji je Vlada ZDK u 2018. obezbijedila 980.000 KM, a prošle godine 700.000 KM, čvrsto opredijeljena da trajno sanira posljedice poplava iz 2014. godine i olakša život oko 17.000 stanovnika Nemilskog sliva, a posebno 4.000 žitelja Bistričaka. Radovi na putnoj komunikaciji Nemila-Bistričak trebali bi biti završeni do jeseni.
S obzirom da su zbog aktivnosti inspekcije Grada Zenica navedeni radovi usporeni u jeku građevinske sezone, a time i izazvani dodatni troškovi, Vlada Zeničko-dobojskog kantona će pokrenuti krivičnu odgovornost protiv osoba koje su dovele do ovakve situacije.
Press služba ZDK
Delegacija Vlade ZDK, predvođena premijerom Miralemom Galijaševićem, obišla je danas gradilišta infrastrukturnih objekata na području općine Maglaj, koji su uništeni u poplavama u mjesecu maju, a čija se izgradnja finansira sredstvima Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK.
Most preko rijeke Jablanice u zaseoku Husukići, u maglajskoj MZ Jablanica, dug 10 metara, u završnoj je fazi, a trebao bi biti pušten u saobraćaj naredne sedmice. U zaseoku Begići gradi se drugi most, dužine 12 metara, a u toku je postavljanje oplate za armirano-betonsku konstrukciju.
"Nalazimo se na području gdje se često dešavaju bujične poplave zbog čega u buduće moramo preventivno djelovati. Most je izgrađen vrlo kvalitetno, ali ćemo nastojati da projekt nadopunimo određenim građevinskim radovima, ali i odgovarajućim planovima, koji će u buduće sprječavati poplave", kazao je prilikom obilaska mosta u Husukićima premijer Galijašević.
Delegacija je obišla i gradilišta dva potporna zida na rijeci Bistrici na putu Bistrica-Ravna. Za mostove te potporne zidove Kantonalna uprava civilne zaštite je izdvojila 242.000 KM. Radovi su povjereni firmi "Trans putevi", koja je registrovana pri Kantonalnoj upravi civilne zaštite i djeluje u slučajevima elementarnih nepogoda.
Direktor KUCZ Džavid Aličić apelirao je na lokalne zajednice da sredstva koja dobiju iz sredstava vodnih naknada utroše namjenski za projekte prevencije odbrane od poplava te sanacije riječnih korita.
"Ova godina je specifična jer su bujične vode u mnogim općinama ZDK izazvale probleme i uzrokovale štete na infrastrukturi. Zbog toga bi se lokalne zajednice trebale fokusirati na prevenciju i sredstva, koja su značajna, ulagati u uređenje korita rijeka i potoka, a manje u lokalne vodovode i kanalizacije", kazao je Aličić.
Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK je programom utroška sredstava vodnih naknada za općinu Maglaj u 2018. godini opredijelilo 322.000 KM.
"Radi se o osam projekata vodosnabdijevanja i kanalizacija, među kojima je i projekt vodovoda Brza voda u MZ Jablanica za koji je izdvojeno 25.000 KM", kazao je resorni ministar Himzo Smajić.
Press služba ZDK
Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Himzo Smajić i direktor GP "Heldovac" d.o.o. Žepče Sefir Heldovac potpisali su danas ugovor o izvođenju radova na projektu vodosnabdijevanja prostorne cjeline MZ Pašin Konak (Hajderovići) u općini Zavidovići.
U ovoj fazi predviđena je izgradnja dva rezervoara za vodu zapremine 100 m3. Ukupna vrijednost radova na izgradnji predmetnog objekta iznosi 157.806,55 KM. Uvođenje izvođača u posao predviđeno je nakon odabira nadzornog organa za ovaj projekat.
Ovaj projekt se finansira iz programa utroška sredstava vodnih naknada za 2018. godinu. Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK je sa 11 općina Zeničko-dobojskog kantona zaključilo sporazume o zajedničkoj realizaciji ukupno 61 projekta vodne infrastrukture (zaštitni vodni objekti, vodni objekti za vodosnabdijevanje i vodni objekti za zaštitu voda od zagađenja) u ukupnoj vrijednosti od 4.943.000,00 KM.
Press služba ZDK
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević i ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković potpisali su danas 31 ugovor u okviru programa samozapošljavanja i nastavka podrške pripadnicima boračke populacije koji su, uz podršku kantonalne Vlade, ranije pokrenuli vlastiti biznis. Vlada ZDK je za realizaciju ovog programa obezbijedila dodatnih 91.000 KM.
"Ovo je nešto novo. Pokušavamo ljude koji su već pokrenuli vlastiti privatni biznis kroz naše projekte 2016. i 2017. godine, a prikazali su određenu dobit, da ih pratimo u kontinuitetu. To je varijanta C. Zajedno sa njima su također i pripadnici boračke populacije koji su aplicirali na takozvanu varijantu A, a ona podrazumijeva pripremu za posao. Svima onima koji su aplicirali za ovaj projekat, a uglavnom se radi o poljoprivrednim projektima, inicijalno odobravamo 3.000 KM uz kontinuirano praćenje. Spojili smo danas ove dvije varijante kako bi vidjeli da smo podrška svima onima koji žele živjeti od svog rada", kazao je ministar Čolaković.
Vlada je početkom godine odobrila projekt zapošljavanja 40 boraca u firmama, a kroz projekte samozapošljavanja u 2018. otvoreno je 176 novih firmi. Zbog povećanog interesa boraca za projekte samozapošljavanja, preraspodjelom u budžetu Ministarstva za boračka pitanja obezbijeđeno je dodatnih 200.000 KM tako da je u konačnici ove godine za ove namjene osigurano 1,7 miliona KM.
"Nastojimo da regulišemo i pobojšamo status boraca kroz različite mjere, a ovaj projekt je jedna od mjera. Ustvari, smatramo da trebamo pružiti priliku svima da pokušaju da kroz vlastiti biznis zarađuju za egzistenciju, a spremni smo da ih podržimo kroz dodatne mjere ako su u tome uspješni. Ovakvim projektima želimo da riješimo status najvećeg broja boraca", kazao je premijer Galijašević.
Press služba ZDK
Predsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Duvnjak upriličio je prijem i radni sastanak sa delegacijom Udruženja „Forum građana Zenice“ koju su činili Faruk Kadrić, Vladimir Franjić i Mirsad Mujkić.
Povod za sastanak je održavanje manifestacije obilježavanja 829-te godišnjice Povelje Kulina bana - na dan 29.avgust - u sklopu cjelovitog projekta pod nazivom „Od Kulina bana i dobrijeh dana“ u 2018. godini, koji Forum građana Zenica u kontinuitetu baštini od 2003. godine sa ciljem promovisanja značajnih događaja i ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine.
Gosti su upoznali predsjedavajućeg sa cjelokupnim projektom, kojim je pored kulturno-umjetničkih i edukativnih sadržaja, u sklopu ovogodišnje manifestacije obilježavanja godišnjice Povelje Kulina bana predviđeno i izvođenje akcije „Park Kulina bana“ na prostoru parka kod istočne strane stadiona Bilino polje, a riječ je o aktivnostima sa ciljem stvaranja pretpostavki za zvanično ustanovljenje Parka Kulina bana u Zenici kao značajnog historijsko-turističkog lokaliteta za Bosnu i Hercegovinu.
Predsjedavajući Duvnjak izrazio je punu podršku ovom važnom projektu i dao finansijsku potporu za realizaciju istog, na čemu su mu se posebno zahvalili predstavnici Foruma građana Zenice.
Stručna služba Skupštine ZDK
Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Himzo Smajić sa saradnicima danas je posjetio općinu Kakanj, gdje je sa načelnikom Općine, Nerminom Mandrom i njegovim saradnicima razgovarao o realizaciji projekata vodne infrastrukture na području ove općine. U razgovoru je iskazano zadovoljstvo stepenom realizacije planiranih projekata i očekivanja da će se u planskom periodu i realizovati.
Naime, za općinu Kakanj u 2018. godini u Programu utroška sredstava vodnih naknada predviđena su sredstva u iznosu od 436.000,00 KM, za realizaciju slijedećih projekata: izgradnja vodovoda u MZ Zagrađe, dovršenje vodovoda „Brus“, zatim vodovoda „Varalići“ u MZ Krševac, vodovoda „Slapnica“, vodovoda „Bijele vode“, rekonstrukcija vodovoda „Lučani“ u MZ Bilješevo, sanacija korita rijeke Trstionice u Kraljevoj Sutjesci, izgradnja kanalizacije za naselja Čobe i Safunđije u MZ Bukovlje, te izrada projektne dokumentacije za uređenje rijeka Trstionice i Zgošće i elaborata o zaštiti izvorišta Ilidža. Za spomenute projekte Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu trenutno provodi postupke javne nabavke, nakon čega slijedi zaključenje ugovora i izvođenje radova.
Posjeta je iskorištena i za obilazak izvedenih radova na izgradnji kanalizacije za naselja Čobe i Safunđije u MZ Bukovlje, jer se u ovoj godini planira nastavak radova, čime se rješava pitanje odovodnje otpadnih voda i ujedno rješava problem klizišta u ovim naseljima.
Press služba ZDK
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević potpisali su u sjedištu Vlade ugovor o statusu Islamskog pedagoškog fakulteta u sastavu Univerziteta u Zenici, koji se finansira iz Budžeta ZDK. IPF je i do sada djelovao kao pridružena članica zeničkog univerziteta, ali je dosadašnji ugovor istekao, tako da je ovime stvoren formalno-pravni okvir za nastavak međusobne saradnje.
"Ugovor znači izvjesniju budućnost jer se nadamo da će studenti i profesori na ovom fakultetu, kao i cijeli univerzitet, biti još više osnaženi njegovim potpisivanjem. IPF je za Islamsku zajednicu jedan od temeljnih fakulteta jer on školuje kadrove za naše vjeroučitelje u školama i Islamska zajednica je zahvalna Vladi i premijeru, ministru obrazovanja i rektoru UNZE na prilici da potpišemo ugovor sa Vladom", kazao je reis Kavazović.
Premijer Miralem Galijašević izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da je IPF kao punopravni član dobio jače kompetencije te da aktivno učestvuje u radu i razvoju Univerziteta u Zenici, zbog čega će i dalje imati podršku Vlade ZDK.
"Pored ovoga, upoznao sam reisa Kavazovića sa stanjem u sferi ekonomije, razvoja i planova, kao i ukupnoj socio-ekonomskoj situaciji u ZDK. Ono što me posebno obradovalo, a to je poruka građanima Zenice, da je prvo za što se interesovao uvaženi reisu-l-ulema bilo pitanje malinarstva i opstanka proizvodnje. Tražio je od mene da podržimo tu granu, da zadržimo ljude i radna mjesta, što već činimo i na čemu aktivno radimo", kazao je premijer Galijašević.
Potpisivanju ugovora prisustvovavali su dekan IPF-a prof.dr.hfz Halil ef. Mehtić, rektor Univerziteta u Zenici prof.dr.sc. Damir Kukić, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mensur Sinanović i muftija zenički Ejub ef. Dautović.
Press služba ZDK
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević održao je sastanak sa direktorom Kantonalne direkcije za ceste Refikom Zekovićem na kojem su analizirane dosadašnje aktivnosti na realizaciji projekata rekonstrukcije putnih pravaca Zenica-Ovnak i Zenica-Arnauti. Vlada ZDK je u 2018. godini za ova dva projekta obezbijedila ukupno dva miliona maraka.
Sanacija regionalnog puta R413a Zenica-Ovnak finansira se iz sredstava namijenjenih za kapitalna ulaganja kojima raspolaže Kantonalna direkcija za ceste, a omogućit će kvalitetnije povezivanje područja Ovnaka sa Zenicom, kao i sa naseljenim mjestima u susjednoj općini Travnik.
Kada je u pitanju put Zenica-Arnauti, radi se o lokalnoj saobraćajnici za koju je nadležan općinski nivo vlasti, ali je Vlada ZDK opredijelila jedan milion KM iz kantonalnog budžeta kako bi se omogućila kvalitetnija komunikacija sa desetak sela u Babinskom slivu.
"Za obje saobraćajnice proglašen je javni interes i slijedi eksproprijacija. Na trasi puta Zenica-Arnauti izvode se završni geološko-istraživački radovi za stabilnost terena. Kantonalna direkcija za ceste je raspisala tender za oba puta koji bi trebao biti okončan za 30 dana. Očekujemo da svi učesnici u ovim procedurama urade svoj dio posla kako ne bismo gubili dragocjeno vrijeme u građevinskoj sezoni, ali i kako se ne bi propala planirana sredstva koja se moraju potrošiti u ovoj godini", kazao je premijer Galijašević.
Na kraju, treba istaći da se put Zenica-Arnauti nalazi na trasi putne komunikacije Zenica-Arnauti-Ribnica-Donji Kakanj, koja će se graditi u narednom periodu po etapama.
Press služba ZDK
Vlada Zeničko-dobojskog kantona podržat će registrovane proizvođače maline u ovom kantonu sa 25 feninga po plasiranom kilogramu proizvoda. Uz 2.000 tona na koje su proizvođači ostvarili pravo na poticaj po dosadašnjim kriterijima, pravo na premiju ostvarit će i dodatnih 1.000 farmera zahvaljujući ublažavanju kriterija na način da je minimalna količina za ostvarivanje prava na poticaj smanjena sa 700 na 500 kilograma.
"Nakon analize stanja na tržištu koje je poremećeno usljed vremenskih neprilika te problema sa plasmanom, donijeli smo odluke koje će na određeni način zaštititi malinare. Posebno me raduje činjenica da su ovo bili zahtjevi Udruženja poljoprivrednika i Udruženja malinara i ZDK te da smo kao i prošle godine odgovorili na pravi način. Sa ovim ulaganjem Valda ZDK je u posljednje tri godine u malinarstvo uložila preko tri miliona KM. Spremni smo da naredne godine tražimo načina kako da dodatno zaštitimo malinare i da podstaknemo veći stepen finalizacije u smislu izgradnje prerađivačkih kapaciteta", kazao je premijer ZDK Miralem Galijašević na press konferenciji u krugu Hladnjače "Natural Food" u mjestu Mjestova Ravan u Željeznom Polju, općina Žepče.
Ova mjesna zajednica pionir je u malinarskoj proizvodnji i najvećim dijelom je zaslužna što je Zeničko-dobojski kanton zadnjih godina lider u proizvodnji maline u BiH.
"Odluka Vlade ZDK je omogućila da hiljadu proizvođača dobije šansu da ostane u ovoj proizvodnji. Na kraju krajeva, proizvođači znaju da nisu prepušteni sami sebi i da se Vlada zalaže da ova proizvodnja opstane, a ruralna područja kvalitetnije žive", kazao je Emir Tutnić, predsjednik UO Udruženja poljoprivrednika ZDK.
Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Himzo Smajić najavio je snažniju podršku projektima koji će doprinijeti očuvanju malinarstva u ovom kantonu, kao što su proširenje kapaciteta hladnjača i izgradnju prerađivačkih kapaciteta koji će malini sa domaćih plantaža dati dodatnu vrijednost.
"Ove godine smo godine za proizvodnju u malinarstvu opredijelili 750.000 KM, a 140.000 za podršku otkupu i podizanju novih nasada. To je sasvim dovoljan iznos da damo podršku svim registrovanim proizvođačima u ovom kantonu", kazao je ministar Smajić.
Budžet ZDK za poljoprivredu za 2018. godinu iznosi 3,1 milion KM i za 50 posto je veći nego što je bio 2014. godine. U mandatu ove vlade broj registrovanih proizvođača maline je povećan pet puta, a iznos novčanih poticaja je utrostručen. Prema Registru poljoprivrednih gazdinstava na području ZDK, pod zasadima maline i kupine je 650 hektara zemljišta, a malinarstvom se bavi 3.500 proizvođača, ne računajući članove domaćinstava.
Press služba ZDK