Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, u skladu sa odredbama Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom (Službeni glasnik BiH, br. 33/02 i 15/03), na 55. sjednici održanoj od 6. do 8. novembra 2012. godine u Sarajevu, donijela odluke o proglašenju nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine dobara sa područja Federacije BiH i to na području općina Bihać, Konjic, Zenica, Cazin, Srebrenik, Novo Sarajevo i Grad Sarajevo.

Ovom odlukom na području Zeničko- dobojskog kantona na listi dobara je i Graditeljska cjelina nekadašnje fabrike papira „Papirna“ u Zenici.

Prema odredbama Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Službene novine FBiH, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07) nacionalni spomenici uživaju najviši stepen zaštite u Federaciji BiH, a za implementaciju odluka Komisije odgovorni su federalni organi vlasti, a prije svega Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja (nepokretna dobra) i Federalna uprava za inspekcijske poslove. Ukoliko se odlukom proglašava pokretno dobro, za njeno provođenje nadležno je Federalno ministarstvo kulture i sporta, u skladu sa zakonom kojim se regulira nadležnost federalnih organa uprave.

Pres služba ZDK

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona Bojan Bošnjak primio je jučer predsjednika i članove Udruženja doktora veterinarske medicine Zeničko-dobojskog kantona: Kenana Bektaša, Ermina Tabaka i Abdulaha Imamovića s kojima je razgovarao o aktuelnim problemima u veterinarstvu na području Kantona. Najviše govora bilo je o položaju, statusu  i teškoj situaciji u kojoj rade Veterinarske stanice Zeničko-dobojskog kantona, zatim o slabljenju stočnog fonda i dinamici isplata resornog Ministarstva za urađene poslove preventive i dijagnostike.

Presjednik Udruženja  Kenan Bektaš takođe je upoznao  ministra Bošnjaka sa problemom pasa lutalica na  području svih općina Kantona, a članovi udruženja dali su svoje prijedloge i sugestije ministru za sistemsko rješavanje problema pasa lutalica, počevši od općine Zenica gde je taj problem i najizraženiji.

Ministar Bošnjak složio se sa konstatacijom da je problem pasa lutalica prioritet u rješavanju, ali da se on mora rješavati sistemski te da se moraju ukloniti određene negativne pojave evidentne u posljednje vrijeme, a koje su vezane za načine uklanjanja pasa sa ulica gradova Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Na današnjem nastavku 87. sjednice Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o opravdanosti osnivanja Javnog servisa Kantonalna radio-televizija. U Informaciji o Kantonalnoj RTV dati su modaliteti i mogućnosti osnivanja kantonalne TV . Na prijedlog Ministarstva privrede Vlada je prihvatila kandidate Azru Čakramu i Kemala Mujkanovića za članove Odbora za reviziju privrednog društva „Natron“ d.d. Maglaj. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odobreno je 17.530 KM za devet  proizvođača voća sa područja Kantona kao poticaj za zasnivanje novih zasada visokostablašica te 24.215 KM poticaja za četiri firme koje otkupljuju jagodičasto voće. Potom, šest proizvođača maline sa područja Kantona dobilo je poticaje za zasnivanje zasada maline, kupine i borovnice u ukupnom iznosu od 2.970 KM, a 30.000 KM dobile su dvije firme kao poticaj za otkup i zamrzavanje jagodičastog voća. Otkupljivaču voća i povrća OZ „Ide-al“ Visoko u iste svrhe isplaćeno je 9.696 KM, a 27.096 KM ukupno dobilo je 20 poljoprivrednika za nabavku plastenika/ staklenika.

U vezi sa Zaključkom Skupštine „Šumsko-privrednog društva ZDK d.o.o. Zavidovići o angažovanju finansijske policije Vlada Kantona naložila je Skupštini i Nadzornom odboru ŠPD-a da uputi zahtjev Finansijskoj policiji Federacije BiH za preispitivanje poslovanja od 2004. do danas kao i zahtjev federalnoj i kantonalnoj šumarskoj inspekciji da provedu nadzor i sačine izvještaj o rezultatima kontrole.

Na kraju, na prijedlog Ministarstva zdravstva, prihvaćen je Izvještaj o epidemiološkoj situaciji na području Zeničko-dobojskog kantona. U Izvještaju je navedeno da je u prvih šest mjeseci ove godine registrovano 50 odsto manje infektivnih oboljenja, a i pored slabog odziva građana na vakcinaciju, nije bilo epidemije gripe . Ovaj Izvještaj uputit će se u skupštinsku proceduru.

Press služba ZDK

Rukometašice ŽRK “Krivaja” Zavidovići u pratnji trenera Adnana Đerzića, predsjednika Harisa Đerzića i članova Uprave Mirele Bašić, Džemanine Mehagić, Amre Omeragić i Kemala Terzića, posjetile su sjedište Zeničko- dobojskog kantona gdje ih je ugostio premijer Fikret Plevljak. Razgovaralo se o sportskim uspjesima mladih rukometašica, funkcioniranju kluba i podršci talentiranim rukometašicama.

-Ove godine smo ušli u Premijer ligu. Pobjedili smo sve klubove sa 20 i više razlike. Za naše rukometašice su zainteresirani i inostrani klubovi. Admira Zvekić i Sara Čardarević dobile su ponudu klubova iz Crne Gore i Srbije, istakla je Džemanina Mehagić, pozivajući Premijera na utakmicu ženskog rukometnog kluba “Krivaja” da osjeti pozitivnu atmosferu u kojoj nastupaju rukometašice iz Zavidovića.

-Od dvanaest ekipa mi smo peti u državi i tako ćemo završiti Prvenstvo. Cilj nam je bio da opstanemo i ako budemo na ovom okupu u narednoj godini, realno, možemo očekivati prvo mjesto. Naše djevojke su uzorne i kulturne. Jedna djevojka je završila DIF, a imamo djevojaka na četvrtoj godini farmacije, četvrtoj godini elektrotehnike, trećoj godini prava, a dvije djevojke su apsolventice ekonomije. Talentirane rukometašice možemo zadržati u BiH stipendijama, kazao je trener Đerzić.

Premijer Plevljak je istakao da je sport jedna od najljepših stvari na svijetu, ali da u našoj zemlji, nažalost, nije dovoljno biti talentiran sportista, jer malo njih uspijeva živjeti od sporta.

-Morate imati hljeb u rukama, a hljeb daje škola. Siguran sam da se škola može ukomponirati sa treninzima. Volite rukomet, ali nemojte zapostaviti učenje. Zeničko- dobojski kanton daje 4000 stipendija i pomaže 900 smještaja djece u đačkim domovima, ali ćemo raditi na usaglašavanju kriterija za stipendije mladim sportistima, obzirom da veliki broj njih ne ispunjavanja postojeće kriterije, kazao je premijer Plevljak.

Pres služba ZDK

Premijer Fikret Plevljak sa ministrom prostornog uređenja, prometa i komunikacija i zaštite okoline Raifom Seferovićem i šefom Ureda Dženanom Begovićem razgovarao je sa grupom poslovnih ljudi iz Kine i Malezije koji su zainteresirani da ulažu u eksploataciju ruda na području Zeničko- dobojskog kantona.

Pored predsjednika kompanije “Southland Mining” Ronalda Dan Hona i menadžerice “Glanz Investment” d.o.o. Sarajevo Nansi Nan, koji su 13. novembra bili u sjedištu ZDK, u grupi druge posjete, u ponedjeljak, bili su i Du Xiu Bo, generalni menadžer “Peng Lai Mining”, članice grupacije “Shandong Gold Group”, te Wang Zheng Chang, predsjednik “Yantai Hua Xin Real Estate”.

Investitori iz Malezije i Kine su ranije izrazili zainteresiranost za ulaganje u istraživanje olova na području olovske općine, te su u društvu geologa iz Olova i posjetili lokaciju rudnika. Ponovili su zainteresiranost za ulaganje u istraživanje i drugih ruda u Bosni I Hercegovini, kao što je željezo i zlato. Drugi susret premijera Plevljaka i investitora bio je prilika za dodatnim upoznavanjem o poslovnim prilikama za investiranje na području olovske općine.

-Učinit ćemo što možemo da napravimo dobar poslovni rezultat. U Olovu postoji više lezišta ruda, a Zeničko- dobojski kanton posjeduje i bogata nalazišta željezne rude u Varešu i mrkog ulja na granicama općina Kaknja i Zenice. Mi smo spremni razgovorati o ulaganju u naš kanton i stojimo na raspolaganju svim ozbiljnim partnerima, kazao je premijer Plevljak.

Pres služba ZDK

U subotu, 17. 11. ove godine, u kasarni Oružanih snaga BiH u Zenici obilježena je 20. godišnjica formiranja Sedme muslimanske viteške brigade. Polaganjem cvijeća  i odavanjem počasti šehidima i poginulim borcima Sedme muslimanske brigade te prigodnim vjerskim programom bivši pripadnici i učesnici rata podsjetili su se na ratni put ove brigade.

Cvijeće na spomenik šehidima Sedme položili su predstavnici Ministarstva za boračka pitanja Vlade ZDK na čelu s ministrom Ekremom Tukom, prestavnici  Općine Zenica, JOB-a Unije veterana, Udruženja UBNOAR-a Zenice, 2. pješadijskog puka Oružanih snaga BiH te Udruženja porodica šehida. Govornici, među kojima je bio i Sakib Mahmuljin,  komandant 3. korpusa ARBiH istakli da je tokom četiri ratne godine kroz Sedmu vitešku prošlo 6.380 boraca iz 60 općina BiH, od kojih je 237 dalo život za domovinu, dok je 31 pripadnik Sedme  odlikovan najvećim ratnim priznanjem "zlatni ljiljan".

Brigada je imala manevarski karakter, djelovala je na 33 ratišta širom BiH od početka do kraja rata. Zbog svega toga, Brigada je dobila ratne prefikse "slavna", "viteška", a od 7. juna 1995. i "viteška oslobodilačka".

Press služba ZDK

Danas je Bojan Bošnjak, ministar poljoprivrede, šumarstvo i vodoprivrede primio predstavnike Regionalne razvojne agencije Srednja Bosna, REZ sa kojima je razgovarao o projektima koje ova agencija i resorno ministarstvo mogu zajedno realizovati u narednoj godini. Ismet Sarajlić, direktor Agencije upoznao je ministra Bošnjaka sa statusom i trenutnim aktivnostima agencije REZ kao i sa onim što su uradili u prethodnim godinama u pogledu razvoja projekata poljoprivrede. To se posebno odnosi na plasteničku proizvodnju za koju su obezbijedili plastenike te edukaciju poljoprivrednika. Uz to, rađeno je i na edukativnim programima za žene i mlade do 35 godina, a za naredni period planiraju raditi na razvoju jagodičastog voća i plasteničke proizvodnje u cjelini. Za ove projekte namjeravaju aplicirati kod evropskih fondova za razvoj poljoprivrede, pa su izrazili želju da te projekte razvijaju zajedno sa kantonalnim Ministarstvom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

Ministar Bošnjak pozdravio je ovu inicijativu i složio se sa namjerama REZ-a da iniciraju ove projekte, a posebno one koji se odnose na apliciranje za fondove Evropske unije. On je istakao da je svaka pozitivna inicijativa dobrodošla te da zbog potrebe da se poljoprivredna proizvodnja mnogo više nego dosad finansijski podrži, pozdravio je inicijativu REZ-a za apliciranje prema evropskim fondovima. Dogovoreno je da se zajedničkim aktivnostima u narednom periodu radi na promociji poljoprivredne proizvodnje na području Zeničko-dobojskog kantona kako bi se što veći broj ljudi, posebno nezaposlenih,animirao za bavljenje poljoprivredom.

Press služba ZDK

INTERVIEW: Predsjednik Vlade ZDK-a mr. Fikret Plevljak

Pokušavamo Vareš držati u prioritetu

S pitanjima koja nisu ni umilna ni ugodna, a gomilaju se već godinama, potražili smo odgovore na glavnoj adresi u sjedištu Kantona. Pristupačnost premijera – što je osobina koju kod političara i dužnosnika tog ranga, ruku na srce, svijećom treba tražiti – omogućila nam je da ih dobijemo i napokon iz Zenice donosimo ovaj ekskluzivni intervju.

Gospodine premijeru, Vi ste na polovici svoga mandata, dakle možemo relevantno govoriti o odnosu Kantona prema Općini Vareš barem kroz protekle dvije godine. Pritom želim podsjetiti da je, u vremenu do 2010. godine, općina Vareš smatrana taocem politike: imala je načelnika iz SDP-a dok je Kantonom upravljala SDA. Ali ne očekujem da sad politiziramo i lamentiramo nad "prolivenim mlijekom", nego Vas želim pitati: može li se nešto od tih odnosa spasiti i imate li povratnih informacija o tome je li se vareški osjećaj zapostavljenosti u novije vrijeme išta umanjio?

Na žalost, sve što ste rekli u pravu ste, iako ja ni na koji način ne opravdavam to što je bilo. Sasvim irelevantno treba biti koja je parlamentarna većina u kantonalnoj vlasti, koja je parlamentarna većina u Varešu i tko je načelnik Vareša. To ne bi trebalo da bude bilo kakva smetnja za dobru saradnju u korist građana.

Vareš jest na jedan određen način zapostavljen, silom života ja bih rekao, i možda su u svemu tome jednu malu ulogu imali ljudi, političari koji pogrešno gledaju našu svakodnevicu. Ja lično nisam zadovoljan s onim što smo mi za ovu godinu i po, koliko je ova vlada na mandatu, uradili prema Varešu, ali mi i dalje pokušavamo Vareš, i takođe Olovo i Usoru držati u nekom prioritetu kao što smo to na početku zacrtali, da pokušamo neke stvari u tim opštinama okrenuti nabolje. Drago mi je što mogu reći da je Olovo danas, ne samo našom zaslugom i ne isključivo našom zaslugom, u jednom ekonomskom reinžinjeringu, da Usora to još nije, a nažalost nije ni Vareš, iako se u Varešu neke stvari pokreću. Ja puno očekujem od ponovnog pokretanja rudnika Vareš i nadam se, bez obzira na to koliko je bilo pokušaja koji nisu urodili plodom, da će doći jedan pokušaj koji će završiti na način da se od tog rudnika napravi prosperitetna privredna organizacija koja bi zapošljavala ljude i samim tim učinila ekonomske uslove u Varešu puno boljim.

Ja ću, evo, iskoristiti vaš cijenjeni list da pozovem građane Vareša, administraciju Vareša, bez obzira na to kako ona bude sklopljena, da imaju inicijativu, da pokreću stvari koje su od koristi za Vareš i građane Vareša, a da onda od nas traže pomoć u tim stvarima. Na kraju krajeva, vi najbolje znate šta vam je problem i kako bi se taj problem mogao riješiti, a mi ćemo zaista punim kapacitetom pomoći zato što mislimo da građani Vareša zaslužuju da žive bolje nego što sada žive.

Sredstva Proračuna Zeničko-dobojskog kantona po glavi stanovnika najmanja su u usporedbi s drugim kantonima, dok istodobno ZDK ima najveći udio u izvozu. Vaša su nastojanja, otkako ste na čelu kantonalne Vlade, da se ta neravnopravnost oko preraspodjele sredstava na federalnoj razini ispravi. Ali, kakva je situacija među općinama u kantonu? Javno mnijenje u Varešu, kad je u pitanju raspodjela kantonalnih sredstava, sklono je povući paralelu, iako i Vareš zasigurno doprinosi tom izvozu.

Recimo da ste i tu u pravu, uz jedno obrazloženje koje ću dati. Postoje tu dva aspekta, ali prije nego što preciziram ta naša dva unutarnja aspekta dozvolite da prokomentarišem ovo na nivou Federacije i države.

Mi zaista pokušavamo na jedan miran, tolerantan, argumentovan, parlamentaran način te stvari neravnopravnosti Zeničko-dobojskog kantona promijeniti i mi nećemo odustati dok to ne uradimo ili dok nas ne maknu radi toga što smo preuporni u svemu tome. Evo, ja želim zamoliti građane Vareša da meni kao premijeru daju podršku da mogu lakše razgovorati s federalnim i državnim zastupnicima iz našeg kantona, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali. Jer oni su ti koji moraju zastupati interese kantona u federalnom i državnom parlamentu.

Kad je u pitanju unutarnja preraspodjela u kantonu, kao što sam rekao postoje dva aspekta. Prvi je aspekt da ima jedan dio sredstava koji Kanton raspoređuje sam po sebi. Drugi dio sredstava se raspoređuje na osnovu aplikacija koje privredni i društveni subjekti, na koncu i opštine, podnose na javne oglase raspisane na nivou kantona. Ako mi raspišemo javni oglas za dodjelu određenih grantova, a niko se iz opštine Vareš ne prijavi, mi nemamo mehanizma da sredstva po tom osnovu šaljemo u Vareš.

Iako, konstatacija da su neke opštine u nekim stvarima malo više privilegovane jest tačna, sa aspekta ministara koji su obnašali funkcije, a koji su dolazili iz tih određenih opština. Tačno znate ako je u nekom ranijem periodu ministar zdravstva dolazio, primjera radi, iz Tešnja, da se malo više guralo prema Tešnju, ako je ministar poljoprivrede dolazio iz Visokog da se malo više guralo prema Visokom, itd. Nažalost, Zenica kao i Vareš i neke druge općine su u svemu tome prošle malo lošije, ali mi sada pokušavamo ustanoviti jedan sistem da nije važno odakle je ministar, da je on ministar svih dvanaest opština, svih građana i da mora podjednako voditi neke stvari.

Dozvolite mi da preko vašeg lista i ovog našeg razgovora pozovem Opštinu Vareš, sve privredne subjekte i sva udruženja iz opštine Vareš, da konkurišu na javne oglase koje raspisuje Kanton kako bi stvorile pravne uvjete da možemo jedan dio sredstava i po tom osnovu usmjeriti prema Varešu.

Pregovori Ministarstva zdravstva ZDK-a s Kliničkim centrom Sarajevo i njegovim upravnim odborom, u posljednjih godinu dana, uz posredovanje Federalnog ministarstva zdravstva, rezultirali su, nedavno obznanjenim, omogućavanjem stanovnicima Olova da, uz uputnicu svog liječnika opće prakse u Olovu, ostvaruju zdravstvene usluge u Sarajevu. I vareški su pacijenti sanjali taj san, pa zbog čega nisu obuhvaćeni ovim rješenjem? Ono, kao takvo, stanovnike ove općine zasigurno neće uvjeriti u ravnopravnost i principijelnost. Možete li nam pomoći imenovati na kome je odgovornost za takav pristup: je li neka od nadležnih struktura općine Vareš propustila sudjelovati u tom procesu ili se vareški zahtjev jednostavno smatralo manje utemeljenim, manje vrijednim?

Ne. Ovo je jednostavno bio način da mi tu liniju liječenja uopšte uspostavimo. Da smo išli u prvom koraku sa ukupnim zahtjevom za Olovo, Vareš, Brezu i Visoko, ne bismo ništa dobili. Ovako smo to ishodili za jednu opštinu, sad su na redu ostale navedene opštine, s tim što ja želim reći da mi hoćemo da se naši građani iz tih opština liječe u Sarajevu samo u onom segmentu koji medicinari nazivaju tercijarnim i koji je zaista neophodan. Ja sam više za varijantu da mi u Varešu dom zdravlja podignemo na takav nivo da sve ono što se može raditi u domu zdravlja u Varešu bude i rađeno, jer treba otići iz Vareša i u Sarajevo. Ni to nije, na kraju krajeva, lako, niti je puno bliže u odnosu na udaljenost Vareša i Zenice.

A najvjerovatnije ćemo u Visokom u narednom periodu praviti jak regionalni medicinski centar, u kojem god on statusu bio, koji bi trebao da zadovolji i građane Visokog, i Olova i Breze i Vareša, u nekim vidovima zdravstvene zaštite. Čak u tom smislu računamo i na pacijente iz drugog kantona, zbog blizine, naprimjer iz Kiseljaka.

Da zaključim: niko nije pogriješio u opštini Vareš, niko nije pogriješio u Kantonu, ovo je naprosto bio jedini način – da prvo završimo jednu opštinu pa da idemo sa ostalima. A ipak se treba složiti da je Olovo bilo najugroženije.

Neupitna je Vaša podrška investitorima koji se pojavljuju u posljednje vrijeme i Vaše nastojanje da se ubrzaju birokratske procedure po pitanju ulaganja u općinu Vareš. Međutim, kad su u pitanju kapitalna ulaganja Kantona, kod građana vareške općine kroz proteklo desetljeće nakupilo se neporecivih razloga za negodovanje, a infrastrukturu najbolje karakterizira to da su i regionalne ceste još uvijek dobrim dijelom pod makadamom. Hoće li se u toj dinamici išta mijenjati i koji bi se projekti mogli naći pred realizacijom za Vašeg sadašnjeg mandata?

Pod uvjetom da to ne bude neki skraćeni mandat zbog svih ovih političkih događanja, želim da kažem da je ova vlada sebi postavila jedan zadatak koji jest vrlo ambiciozan, ali mislim da je realan i da ćemo ga ostvariti. A to je da Kakanj, Vareš i Zavidoviće spojimo asfaltnim putevima, koji već postoje u nekoj fazi makadama. Dakle, mi hoćemo da otvorimo Bobovac, hoćemo da napravimo jednu dobru saobraćajnicu između Kaknja i Vareša, i isto tako dobru saobraćajnicu iz Vareša do Zavidovića, preko Vijake. Želimo da to služi kako građanima tog dijela kantona, tako i ekonomskom otvaranju tih sredina.

Kad je riječ o Bobovcu, želim da kažem da ćemo mi konstituisati turističko-privredni-historijski projekat "Kraljevski gradovi Bosne i Hercegovine", a kad su kraljevski gradovi u pitanju bez Bobovca bi ta priča bila nepotpuna. Ići ćemo, dakle, od Visokog, odnosno od Mila, od Čajangrada, preko Bobovca, Vranduka, Maglaja i Tešnja – iako se Maglaj i Tešanj baš ne spominju kao kraljevski gradovi, ali jesu srednjovjekovni gradovi, dok se ostala četiri spominju u historijskim izvorima kao kraljevski gradovi, s tim što se jedan jedini kraljevski grad nalazi izvan ovog kantona, a to je Jajce. Prema tome, kao što se u vinarskim krajevima pravi put vina ili cesta vina, mi ćemo napraviti put kraljevskih gradova da bismo na taj način obezbijedili naše istorijske temelje i da bismo, s druge strane, pospješili i turizam i privredu i sve ostalo.

U proceduri je donošenja novi Zakon o šumama. Koje bi pozitivne refleksije taj zakon trebao donijeti vareškom području, na kom je u proteklom periodu bio tako drastično dezavuiran u svakom aspektu: od pošumljavanja do povrata sredstava lokalnoj zajednici?

Mi Zakonom o šumama želimo postići dvije stvari. Prvo, da lokalna zajednica ima najveći uticaj i najviše koristi od bogatstva koje se nalazi na njenom području, i drugo, da nam se taj uticaj ne izvuče iz opštine Vareš, iz kantona, i ode prema Sarajevu. Mi kao Kanton zbog toga nismo dali podršku federalnom Zakonu o šumarstvu niti ćemo je dati. Ja bih zamolio ljude u Varešu da dobro pročitaju taj federalni zakon jer on u suštini ne ide u korist Vareša, iako se to na prvi pogled možda čini. Postoji još jedan aspekt kad je u pitanju šumarstvo u Varešu koji želim istaknuti, nadam se da neću pogriješiti, ali mislim da je neko u šumarijama Vareš ili Olovo – iako je to ŠPD i pripada cijelom kantonu – u ovoj kampanji bio jako involviran u kampanju jedne političke stranke i da je određena sredstva dao toj političkoj stranci, što ja, evo, na ovaj način osuđujem i želim da javnost zna da Kanton i Vlada kantona nemaju ništa s tim.

Zakon o šumama kantona će biti onakav kakav odgovara i opštini Vareš i svim ostalim opštinama. Dakle, želim da građani Vareša znaju da će oni upravljati prirodnim bogatstvom koje se nalazi na njihovoj teritoriji, ali da će imati superviziju sa nivoa Kantona da lokalni moćnici ne bi to zloupotrijebili.

Što se poduzima vezano za sredstva koja općina Vareš potražuje po osnovi Zakona o šumama iz ranijeg perioda? I molim Vas da prokomentirate odnos kantonalnog Šumskog privrednog društva prema Varešu općenito.

Prvo, meni je žao što je do tih dugovanja uopšte došlo. Do tih dugovanja nije smjelo doći. Dakle, po osnovu zakona ta sredstva pripadaju opštini Vareš i ona će ih dobiti, a mi ćemo pokušati naći modalitete kako da to završimo. Budžet u ovom trenutku nije toliko moćan da izdvoji toliko sredstava jednokratno, vjerojatno ćemo se pokušati dogovoriti na nekakvu obročnu otplatu, a ŠPD trenutno uplaćuje sve svoje obaveze prema opštini Vareš i prema ostalim opštinama. Evo, kroz neku rekonstrukciju menadžmenta u ŠPD-u uspjeli smo, ako ništa drugo, postići to da se ne prave novi dugovi.

A kad je o ranijim dugovima riječ, koliko mi je poznato neka lokalna politika Vareša bila je dosta dobro involvirana u sam vrh Kantona i ŠPD-a. Zašto su oni dozvolili da se pravi taj dug prema Varešu ja zaista ne znam, ali na nama je da ih pokušamo rješavati.

Kad govorimo o mogućnostima i potencijalima našeg kantona, pa tako i Vareša, želim da iskoristim vaš list da pošaljem jednu informaciju u javnost, a to je da ćemo mi kao kanton učestvovati sljedeće godine na proljeće, negdje krajem maja, na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Pa pozivam sve poljoprivrednike iz Vareša koji prave proizvode specifične za naš kanton kao što su šumske vrste meda, sirevi, moguće pastrmka, i drugo što se specifično proizvodi u Varešu, da računaju s tim i da se priključe na putovanju u Vojvodinu jer ćemo napraviti jedan zajednički, kantonalni poljoprivredni tim koji će izlagati na tom sajmu.

Razgovarao Mladenko Marijanović

NAPOMENA: List Bobovac objavio je intervju sa premijerom Fikretom Plevljakom u broju 215 za mjesec novembar 2012. Prilikom snimanja intervjua 8. novembra u sjedištu ZDK, novinar Mladenko Marijanović uručio je premijeru Fikretu Plevljaku autorsku zbirku pjesama „Hajduci stupaju u štrajk“.

U organizaciji Opće bolnice Tešanj i Ljekarske komore ZDK u Općoj bolnici u Tešnju, krajem prošlog mjeseca, održan je stručno-naučni skup "Pulmološki dani"- dijagnostika i liječenje respiratornih bolesti. Na skupu su učestvovali doktori medicine i medicinske sestre- tehničari iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije, a prezentirano je 20 stručnih radova iz tri oblasti: Copd- astma, karcinom pluća i tuberkuloza i upalne bolesti respiratornog trakta. Prim. mr. sc Senka Balorda, ministrica zdravstva ZDK, prezentirala je rad na temu "Tuberkuloza u Zeničko- dobojskom kantonu”.

U okviru “Pulmološih dana” promovirana je knjiga "Pulmologija", grupe autora iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije, a koautorica ovog izdanja je i ministrica zdravstva Senka Balorda.

O knjizi su govorili neki od autora na čelu sa prof. dr Keser Draganom od koga je i potekla ideja o izdavanju ove knjige u saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Tuzli. Promotor knjige je bio prof. dr Sahib Muminagić, dekan Zdravstvenog fakulteta Zenica.

- Knjiga predstavlja veoma važan udžbenik iz ove zdravstvene oblasti i koristit će studentima medicine, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i na medicinskim fakultetima u regionu. Izdavanjem ovog udžbenika, na neki način, dala sam svoj doprinos jer smatram da ljekari trebaju uvijek ostati ljekari ma čime se u bave u trenutku i uvijek se dodatno educirati, kazala je ministrica Balorda.

Pres služba ZDK

Poštovani Prijatelji,

25. novembra naša domovina slavi svoj Dan državnosti.

I taj datum potvrđuje hiljadugodišnju opstojnost Bosne i Hercegovine i njen državni karakter.

Najiskrenije Vas molim da izdvojite vrijeme i da nam pričinite zadovoljstvo dolaskom na svečanu akademiju u povodu Dana državnosti BiH, u četvrtak, 22. novembra sa početkom u 18 sati u Narodnom pozorištu u Zenici. Samo Vaše prisustvo bit će dovoljna podrška Bosni i Hercegovini i njenim građanima u obilježavanju ovog bitnog datuma.

Također, molim Vas da u skladu sa svojim mogućnostima i obavezama prisustvujete organiziranoj posjeti Visokom i Varešu u petak, 23. novembra.

Ovogodišnjim programom obilježavanja Dana državnosti BiH planirano je održavanje historijskog sata sa početkom u 10 sati na lokalitetu Mili/ Mile u Arnautovićima u Visokom, mjestu gdje je održan Prvi bosanski stanak (skupština) i gdje je 1377. godine krunisan prvi bosanski kralj Tvrtko I. Tema historijskog sata je „Bosanski identitet i suverenitet“, a predavanje će održati prof. dr. Husnija Kamberović.

Potom ćemo se uputiti na lokalitet Bobovac u Varešu, mjesto gdje je ukopana druga generacija bosanskih kraljeva Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš Kotromanić. Drugi historijski sat počinje u 13 sati. Tema je „Bosanski kraljevi, grb i zastava“, a predavanje će održati prof. dr. Enver Imamović.

S mojim iskrenim poštovanjem i uvažavanjem

PREMIJER

mr. sci. Fikret Plevljak

Danas je Bojan Bošnjak, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu posjetio Farmu muznih krava „Pranjaš“ Žepče. U razgovoru sa vlasnikom Farme Marjanom Tadićem, ministar Bošnjak informiran je o postojećoj situaciji u oblasti otkupa mlijeka i uzgoja muznih krava. Naime, na ovoj farmi 35 krava mjesečno se dobije od 11.000 do 15.000 litara mlijeka koje se u cijelosti plasira Zeničkoj industriji mlijeka.

Ministar Bošnjak kazao je ovom prilikom da kantonalna Vlada daje podsticaje za ovu vrstu proizvodnje, i oni iznose 200 KM po jednom grlu, dok resorno federalno ministarstvo daje direktne podsticaje za proizvodnju mlijeka u iznosu od 0,22 KM po litri. Marijan Tadić, vlasnik farme Pranjaš kazao je kako su poticaji sa federalnog nivoa neredovni i nedovoljni za daljnje proširenje proizvodnje, a upravo tome i teži ovaj farmer jer ima još jednu slobodnu štalu gdje je namjeravao smjestiti još muznih krava. Zahvalio je Vladi Zeničko-dobojskog kantona i resornom kantonalnom ministarstvu na isplati podsticaja i drugim mjerama kojima Vlada podstiče ovu vrstu proizvodnje.

Nakon  farme  Pranjaš, ministar Bošnjak posjetio je i Marjana Lukića, individualnog proizvođača tzv. muškatne tikve „Butternut“ koja je uzgojena na organski način i izuzetno tražena na evropskom tržištu. Međutim, zbog toga što se radi o nepoznatoj vrsti tikve na ovim prostorima, ovaj proizvođač nailazi na brojne carinske prepreke prilikom pokušaja da izveze preko granice ovaj svoj proizvod. Stoga je tražio pomoć i podršku resornog kantonalnog ministarstva kako bi uspio plasirati ovu vrstu tikve koja ima izuzetno široku primjenu u proizvodnji sokova i džemova na evropskom tržištu.Trenutno je uskladištio 20 tona ove vrste tikve u hladnjači kako ne bi propao cjelokupan urod. Ministar Bošnjak obećao je da će pomoći ovom poljoprivredniku da se razriješe zakonske nejasnoće u vezi sa izvozom ovog proizvoda.

Press služba ZDK

Grupacija “Prevent” sa sjedištem u Visokom nastavlja sa unaprijeđenjem rada postrojenja za tretman otpadnih voda u krugu u Topuzovom Polju. Tim povodom, Raif Seferović, ministar za prostorno uređenje, saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK razgovarao je sa Almirom Jazvinom, predsjednikom Uprave “Prevent”-a u BiH o napretku u oblasti brige o okolišu.

Tokom sastanaka, održanog u prostorijama Ministarstva, predstavnici “Prevent”- a su prezentirali aktivnosti koje “Prevent Leather”, u kontinuitetu od 2011., provodi na unaprjeđenju postrojenja za tretman otpadnih voda i smanjenja emisija neugodnih mirisa.

Provođenjem aktivnosti prve faze unaprjeđenja postrojenja, koju je obilježila izgradnja krovne konstrukcije i ugradnja sistema filtera za prečišćavanje zraka, te izgradnja sistema predtretmana otpadne vode, postignuto je smanjenje učestalosti, intenziteta i frekvencije pojave emisije neugodnih mirisa sa proizvodne lokacije u mjestima stanovanja, istakli su predstavnici “Prevent”- a.

Ovom prilikom prezentirani su ministru Seferoviću i preduvjeti stvoreni za nastavak projekta, odnosno, druge faze. Sredinom ove godine, kompanija je započela novu fazu koju obilježava izrada studije koncepta optimizacije postrojenja i tretmana krutog otpada. Formiran je ekspertni tim čiji je zadatak da, nakon detaljnije analize stanja faze, predloži optimalan koncept konačnog optimiranja postrojenja.

Ministar Seferović je istakao da će Ministarstvo u okviru svojih nadležnosti dati punu podršku “Prevent Leather”- u na daljnjim aktivnostima unaprjeđenja tretmana otpadnih voda kako bi u konačnici i ovo pitanje bilo rješeno.

Pres služba ZDK

Na jučer započetoj 87. sjednici Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o stanju i načinima zapošljavanja mladih visokoobrazovnih kadrova na području Zeničko-dobojskog kantona. Osim brojnih podataka o školskoj spremi, broju i strukturi neuposlenih  po općinama, u ovoj Informaciji konstatirano je da tržište rada u BiH pa tako i u našem Kantonu strukturalno nije prilagođeno današnjim potrebama u privredi. Mladi često imaju teškoće u zapošljavanju u periodu nakon završenog fakulteta te je zato Vlada Zeničko-dobojskog kantona kao jedan od glavnih prioriteta svog rada i djelovanja postavila brže zapošljavanje mladih te prestrukturiranje politike obrazovanja na našim visokoškolskim institucijama.

U vrlo sadržajnoj višečasovnoj raspravi na temu pronalaženja načina upošljavanja mladih VSS kadrova, pokazalo se da, zbog dugogodišnje nekonzistentne politike prvenstveno u oblasti školovanja i obrazovanja, a potom i zapošljavanja danas imamo ovoliki broj nezaposlenih mladih. No, tu ipak ima pozitivnih pomaka jer, iako je na evidenciji Službe za zapošljavanje na području Kantona sa 31. 07. 2012. ukupno bilo nezaposleno 2.705 mladih VSS kadrova, što je u odnosu na 252 osobe iz 2002. godine više od deset puta, ipak se mora uvažiti činjenica da je znatno povećan broj studenata danas nego prije deset godina. Sve više mladih odlučuje se da studira nakon završene srednje škole, pa otud i njihov povećani broj na evidenciji Službe za zapošljavanje. S druge strane, smatra se da ukupan broj nezaposlenih na području Kantona ne iznosi 48 već 25 odsto, pošto veliki broj ljudi radi na crno, što nalaže potrebu znatno jačeg inspekcijskog angažmana nego dosad.

Tokom rasprave više puta je istaknuto kako zadatak Vlade nije da upošljava, već da stvara ambijent za veće zapošljavanje. No, sa svoje strane Vlada Kantona učinit će sve da i konkretnim koracima usmjeri resorne institucije na neophodne promjene u načinu rada kako bi se mladi brže zapošljavali.Sumirajući raspravu, Vlada je jučer usvojila više zaključaka, a jedan od njih se odnosi na to da resorno ministarstvo naloži zeničkom Univerzitetu izradu politike upisnina kako bi se smanjio broj nepotrebnih kadrova na tržištu rada. Potom, naloženo je svim resornim ministarstvima da sačine analizu efekata davanja poticaja u privredi, poljoprivredi i nekim drugim djelatnostima kako bi se vidjelo koliko su uložena sredstva rezultirala povećanim zapošljavanjem. Naime, ako ta sredstva ne daju efekte i u zapošljavanju osim u poticaju privrednicima, onda se dio tih namjenskih sredstava može usmjeriti i na netom osnovani Kreditno garancijski fond kojim bi se podsticalo zapošljavanje mladih.

Na kraju, Strategija zapošljavanja koja će uskoro biti izrađena dat će mnoge odgovore i ujedno podlogu da se razrade vrlo konkretni godišnji planovi i programi zapošljavanja putem kantonalne Službe za zapošljavanje koja iduće godine izlazi iz tzv. deficita prouzrokovanog određenim zakonskim rješenjima pa će se time osloboditi sredstva za nove programe upošljavanja mladih. Nakon dorade pomenuta Informacija uputit će se u skupštinsku proceduru.

Press služba ZDK

Na svojoj 86. sjednici, Vlada Zeničko-dobojskog kantona prihvatila je  Inicijativu Softić Sevada iz Zenice za izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina. Ovom Inicijativom predloženo je da se porez na promet nekretnina ne plaća kada vlasnik jedne eksproprisane nekretnine od naknade za tu nekretninu kupi drugu, do iznosa naknade koja odgovara onoj koju je primio za eksproprisanu nekretninu, u roku od godine dana kad je primio naknadu.

Iz Ministarstva privrede prihvaćen je prijedlog da se odobri 6.000 KM za uvođenje međunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom privrednom društvu Company „Jusuf-bej“ d.o.o. Visoko, te da se „Asocijaciji organskih proizvođača u Zeničko-dobojskom kantonu“ za pripremu i realizaciju Sajma organske i poljoprivredne proizvodnje i etno-narodnog stvaralaštva „OPPEN'S Zenica 2012“ dodijeli 3.000 KM. Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu  data je saglasnost da sa Mesnom industrijom „Bajra“ d.o.o. Travnik zaključi ugovor o obavljanju laboratorijskog ispitivanja namirnica životinjskog porijekla. Uz ovu Odluku donesen je i Zaključak kojim se zadužuju Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu da pripreme prijedlog objedinjavanja laboratorijskih i stručnih kapaciteta Veterinarskog zavoda i Zavoda za javno zdravstvo Kantona u cilju efikasnijeg vršenja njihovih djelatnosti.

Iz resora vodoprivrede, odlučeno je da se dodijeli 22.000 KM za sufinansiranje radova na dogradnji vodovoda Gornja Zimča, Općina Visoko kao i 50.000 KM za finansiranje radova na izgradnji vodovoda Kadarići, Općina Vareš.

Na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Sindikalnoj organizaciji UTTD „21. decembar“ d.o.o. Zenica kao pomoć socijalno-intervenirajućeg karaktera dodijeljeno je 2.900 KM (po 100 KM za svakog radnika) dok je na prijedlog Ministarstva za boračka pitanja Savezu ratnih vojnih invalida Kantona za realizaciju Programa obilježavanja 20.-te godišnjice Trećeg korpusa Armije RBiH odobreno 13.000 KM. Ministarstvo zdravstva je predložilo, a Vlada usvojila prijedlog da se za pokriće troškova sanacije parovoda, za zgradu Stacionara odobri 79.673 KM kako bi se poboljšalo grijanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Za realizaciju projekta Eko-foruma Zenica „Kompostiranje organskog otpada u školama“ iz Fonda za zaštitu okoline Vlada je, na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, prometa i komunikacija i zaštitu okoliša odobrila 1.500 KM. Za projekte iz oblasti kulture i izdavaštva, Vlada je odobrila po 1.000 KM Hrvatskoj folklornoj skupini „Bobovac“ za organizaciju 13.smotre folklora te prof. dr. Ladi Šestić za sufinansiranje monografije „Forme sa nastavkom -ing u engleskom tehničkom registru i njihovi prevodni ekvivalenti u bosanskom /hrvatskom /srpskom“.

Press služba ZDK

Premijer Fikret Plevljak, sa ministrom Rifatom Delić, privatno dokazanim šahistom i šefom ureda Dženanon Begovićem, ugostio je predsjednika Šahovskog saveza ZDK Fahrudina Ćerima, te velemajstore Emira Dizdarevića, rođenog Zeničanina i šahovskog reprezentativca BiH i Sinišu Dražića, potpredsjednika Šahovskog saveza Vojvodine i bivšeg selektora. Velemajstori Dizdarević i Dražić učestvuju na 16. međunarodnom šahovskom turniru “Zenica 2012.”, koji se održava od 12- 18. novembra u Zenici, u organizaciji šahovskog kluba “Preporod”.

Tokom susreta u sjedištu ZDK razgovaralo se o mogućnosti organiziranja šahovskog turnira u Zenici na kojem bi učestvovali šahisti Zeničko- dobojskog kantona, Vojvodine i Istarske županije obzirom da su već uspostavljene posebne veze ZDK i AP Vojvodina, koja ima izuzetnu saradnju sa Istarskom županijom. Šahovski turnir bi, nedvojbeno, doprinio uvezivanju ove tri regije i u sportskoj oblasti.

Ovom prilikom, velemajstor Emir Dizdarević je uručio premijeru Plevljaku autorsku knjigu pod nazivom “Zvjezdani trenuci šaha u BiH- Olimpijade Manila 1992., Moskva 1994., Jerevan 1996.”

Pres služba ZDK