U povodu nezadovoljstva sindikata budžetskih korisnika ZDK zbog nepravovremenog isplaćivanja plaća, Vlada ZDK poslije vanredne sjednice održane 10.06.2014. daje sljedeće

SAOPŠTENJE

Vlada ZDK će u okviru svojih nadležnosti učiniti sve kako bi dinamiku isplate plaća dovela u zakonske okvire. Istovremeno Vlada je zauzela jedinstven stav prema zahtjevima svih sindikalnih organizacija da u okviru svojih nadležnosti u narednim mjesecima učini sve kako bi dinamiku isplate plaća dovela u zakonske okvire. Osnovni problem sa kojim se Vlada ZDK već duže vrijeme suočava su nedostajuća sredstva na prihodovnoj strani, dodatno otežana sporom realizacijom kreditnog zaduženja planiranog Budžetom za 2014. godinu. Uz sve ZDK se našao u još složenijoj situaciji značajnim padom prihoda prouzrokovanim poplavama.

Vlada aktivno razmatra izmjene i dopune budžeta kojima će Skupštini ZDK predložiti rješenja za obezbjeđenje dodatnih sredstava za isplatu plaća u zakonskim okvirima kroz zaduženja kako to rade drugi kantoni i viši nivoi vlasti.

Vlada izražava puno razumijevanje za tešku situaciju uposlenika – budžetskih korisnika izazvanu kašnjenjem plaća.

PREMIJER ZDK
Munib Husejnagić

Danas (06. 06. 2014.) je u organizaciji Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona  održana radionica za timove iz javnih vodovodnih preduzeća općina Tešanj, Olovo i Zenica, a radionici su prisustvovali i predstavnici općinskih službi civilne zaštite tih općina te Kriznog štaba za zdravstvo ZDK. Ova radionica dio je realizacije plana Kantonalnog štaba civilne zaštite u oblasti dovođenja pitke vode do svakog naselja pogođenog nedavnim poplavama.

Obuku je vodio Lars Ahsberg (Asberg), predstavnik Državne agencije  za civilnu zaštitu Kraljevine Švedske koja je našem Kantonu donirala tri postrojenja za prečišćavanje voda u vrijednosti od 400.000 eura. Švedski i domaći timovi kreću sa instaliranjem postrojenja tokom ovog vikenda u Topčić polju (za općinu Zenica,) a drugi timovi će istodobno postavljati postrojenja za prečišćavanje vode  u Olovu i Tešnju.

Treba reći i to da su ova postrojenja za prečišćavanje voda građena na fleksibilan način pa tako nakon upotrebe na jednoj lokaciji mogu biti usmjereni na drugu, u vrlo kratkoam roku. Inače, ova postrojenja ostaju u vlasništvu Kantonalne uprave civilne zaštite i nakon stabilizacije snabdijevanja pitkom vodom na ugroženim područjima, moći će se koristiti u budućnosti i na drugim lokacijama, ako se za to ukaže potreba.

Tokom današnje radionice prezentirana je i nova brošura Kantonalne uprave civilne „Upute stanovništvu sa prostora zahvaćenih prirodnim nepogodama za prevenciju nastanka oboljenja i epidemija“. Na sažet i prihvatljiv način, date su upute stanovništvu o prepoznavanju bolesti koje se prenose preko zagađene vode, zemlje i insekata, zatim upute za čišćenje i dezinfekciju različitih površina, za zaštitu od kanalizacionih produkata i brojne druge.Ova brošura  urađena je u saradnji sa Ljekarskom komorom ZDK, Kantonalnom bolnicom Zenica – Služba za epidemiologiju i Zdravstvenim fakultetom Univerziteta u Zenici. Štampano je 5000 primjeraka koji će tokom narednog vikenda (06. do 08. 06. 2014.) biti podijeljeni stanovništvu na ugroženim područjima.

Vlada Ze-do kantona je zaprimila obavijest Saveza samostalnih sindikata ZDK u kome smo obavijeesteni da su sindikati nakon rasprave medju clanovima na nadleznim organima donijeli odluku o potpisivanju Sporazuma sa Vladom Ze-do kantona koji reguliše termine isplata plata i naknada te dalje aktivnosti u resornom ninistarstvu obrazovanja. S tim u vezi, tokom naredne sedmice bit ce odrzana vanredna sjednica Vlade Ze-do kantona kako bi se stekli uslovi za potpisivanje navedenog Sporazuma i od strane premijera Ze-do kantona. Odmah po potpisivanju Vlada ce pristupiti realizaciji navedenog akta u punom kapacitetu. Kao znak iskrenog pristupa ka rjesavanju problema u isplati plata i naknada Vlada ce danas isplatiti topli obrok za sve radnike koji svoje plate primaju iz Budzeta ZDK a sredstva za prevoz bit ce uplacena u ponedjeljak 9.6.2014. Ovom prilikom izrazavamo zahvalnost svim radnicima koji su u situaciji elementarnih nepogoda pokazali nesebicnu solidarnost i pomogli u ublazavanju posljedica iste.

Na radno-konsultativnom sastanku Vlade Zeničko-dobojskog kantona je( petak 06. 06. 2014.)  raspravljano o reprogramiranju već usvojenih programa utroška sredstava svih ministarstava, a u svrhu saniranja posljedica poplava na području Kantona. Premijer Munib Husejnagić je naglasio da će se namjenska sredstva iz oblasti vodoprivrede, ekologije, cestovnih naknada i sredstva od naknada za skloništa i drugih djelatnosti sa ranije definiranih stavki potrošnje, preusmjeriti na finansiranje radova kojima se saniraju štete na kompletnoj infrastrukturi u općinama pogođenim poplavama.

Tako će se primjerice, već postojeća sredstva iz vodnih naknada usmjeriti na saniranje vodovodne infrastrukture, namjenska sredstva iz poljoprivrede na obnavljanje poljoprivredne proizvodnje na ugroženim područjima, sredstva iz ekologije na rješavanje komunalnih i ekoloških problema, a sredstva koja se izdvajaju za očuvanje šuma također će biti preusmjerena na revitalizaciju šumskog fonda i druge srodne djelatnosti. Od prikupljenih sredstava po osnovu održavanja cesta, nastavit će se gradnja novih i popravka postojećih putnih komunikacija na području Kantona.

Pored namjenskih, odlučeno je i da se izvrši izmjena namjene sredstava podsticaja u privredi i poljoprivredi i usmjeri ka ovim oblastima privređivanja, kako bi se privrednim društvima i poljoprivrednim gazdinstvima pomoglo da pokrenu zaustavljenu proizvodnju. Slično tome,  sredstva namjenjena povratku koristit će se za obnavljanje kuća oštećenih u poplavama i klizištima.

Prema prvim  procjenama u ZDK , na bazi aktuelnog budžeta za 2014.godinu , moglo bi se obezbijediti i usmjeriti na saniranje posljedica  prirodne nesreće oko 12 miliona KM.

Razmatrajući  ukupnu situaciju na području Kantona, na jutrošnjoj (06. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite zaključeno je da se u određenim oblastima postigao napredak u saniranju šteta nastalih poplavama, počev od napretka na izgradnji alternativnih puteva do obezbjeđenja osnovnih preduslova za početak procesa vraćanja u normalne životne tokove na područjima ugroženim poplavama. No, da bi se na trajno riješio ogroman broj problema vezan za uspostavljanje putnih komunikacija, izgradnju porušene vodovodne infrastrukture, preusmjeravanje vodotoka, rješavanje ekoloških pitanja, izgradnje ili popravke porušenih domova, uspostavljanja privrednih tokova i obnavljanja poljoprivrede, potrebna su ogromna sredstva. Ona su najavljena iz više izvora, počev od grantova koji dolaze preko ambasada stranih zemalja akreditovanih u BiH, zatim donatorskih konferencija, te pomoći koju su obećale Evropska unija, Svjetska banka i druge institucije i organizacije, a računa se i na  sredstva sa državnog i entitetskog nivoa. Stoga je ponovno potencirana potreba da komisije za procjenu šteta što prije završe svoj posao te da im se sa općinskih nivoa vlasti pruži maksimalna podrška i pomoć u dovršetku ovih aktivnosti.

Na ovoj sjednici Štab je zaključio da će se u narednom periodu sve veći broj poslova prebacivati na resorna ministarstva u kojima će biti fokus aktivnosti na otklanjanju posljedica poplava i saniranju šteta na području Kantona.

Kad je u pitanju trenutno stanje na terenu, situacija varira od općine do općine, pa je jutros donesen  zaključak da se ponovno uputi naredba svim općinama da dostavljaju zahtjeve za prehrambenim i svim drugim namirnicama i opremom kako bi im se mogla distribuirati pomoć iz Kantonalne direkcije za robne rezerve. Dosad pristigli zahtjevi od općina uglavnom se odnose na potrebe za hranom pa je tako općina Zenica danas ponovno zatražila 1000 kilograma riže, 5000 litara ulja, 1000 kilograma graha i 500 kilograma tijesta za potrebe ishrane evakuisanih osoba smještenih u zeničkoj Kasarni.

Ponovno je zaključeno da pojedine općine, iako imaju potrebe za hranom i drugim potrepštinama, rijetko dostavljaju svoje zahtjeve pa se ovim putem općinska rukovodstva i općinski štabovi civilne zaštite podsjećaju na ovu obavezu kako bi se što brže i efikasnije pomoglo svim osobama smještenim u kolektivnim centrima, ali i svim ostalima s ugroženih područja smještenih kod rodbine ili na drugi način. Uz to, predstavnik Kriznog štaba za zdravstvo izvjestio je o zdravstvenoj situaciji na ugroženim područjima kao i o stanju teško pokretnih pacijenata smještenih u Penzionerskom domu i načinima njihovog daljnjeg medicinskog tretmana.

Kantonalni štab civilne zaštite poslao je sa jutrošnje (05. 06. 2014.) sjednice naredbu općinskim štabovima sa zahtjevom da se traženi podaci o posljedicama poplava i klizišta na području Općina  dostavljaju sa više ažurnosti i odgovornosti prema cijelom poslu na saniranju šteta od poplava. Naime, neke općine još uvijek nisu dostavile podatke potrebne za efikasniju pomoć ugroženim područjima, a i da bi se pripremili projekti koji će se razmatrati na donatorskoj konferenciji  sredinom ovog mjeseca. Uz to, posebni timovi formirani od strane Evropske unije već su na terenu i prikupljaju podatke te je potrebno sa općinskog nivoa pružiti neophodnu pomoć ovim timovima kako bi se dostavili tačni podaci i stekla precizna slika o ukupnim potrebama za popravkama, sanaciji i ponovnoj izgradnji kako stambenih objekata, tako i kompletne infrastrukture na području Kantona.

Kad je u pitanju saniranje posljedica izljevanja malih i većih vodotoka na području Kantona tokom posljednjih poplava, jučer je održan i poseban sastanak na kome su članovi Kantonalnog štaba zaduženi za oblast vodoprivrede razgovarali sa predstavnicima federalne Agencije za vodno područje sliva Save, predstavnicima Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu,a sastanku su prisustvovali i predstavnici kantonalnog resornog ministarstva te kantonalne inspekcije. Dogovoreno je da se  već postojeći Elaborat o vodotocima koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, po nalogu Skupštine, uradilo par mjeseci prije poplava, izmjeni u skladu sa novonastalom situacijom. S obzirom na to da će se u toku naredne sedmice dovršiti inoviranje podataka, moći će se sa sigurnošću predložiti mjere za sanaciju vodotoka, a posebno onih čije je izlijevanje i bilo uzročnikom poplava na Kantonu.

U toku jučerašnjeg dana nastavljena je dostava hrane iz Direkcije za robne rezerve, ali je primjećeno da pojedine općine ne dostavljaju zahtjeve za izuzimanjem prehrambenih i drugih namirnica pa je dogovoreno na jutrošnjoj sjednici da se obiđu sva skladišta i distributivni centri na području Kantona i utvrdi gdje postoje dovoljne količine hrane, a gdje one nedostaju.

Na jutrošnjoj sjednici Štaba raspravljano je i o statusu evakuisanih osoba, pa je Štab    informiran da je resorno kantonalno ministarstvo već sačinilo prijedlog izmjena postojećeg federalnog zakona o statusu raseljenih lica, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH također je uputilo inicijativu za donošenje izmjena zakona koji regulira ovu oblast. Naime, osobe evakuisane usljed poplave, prema postojećim zakonskim rješenjima, nemaju status izbjeglih osoba jer se izbjeglicama smatraju samo osobe koje su taj status stekle tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Da bi se ovim licima koja su ostala bez svojih domova ili se bez značajnijih ulaganja u njihove stambene objekte ne mogu vratiti svojiim kućama, dodijelila sredstva i pružila pomoć, ona moraju biti zakonski adekvatno tretirana u postojećoj pravnoj regulativi. Zaključeno je da će se u procesu rješavanja statusa evakuisanih osoba morati angažovati ne samo kantonalni već i entitetski i državni nivo jer poplave su zahvatile područje cijele države i moraju se jednako tako i tretirati.

Općinski štabovi civilne zaštite dostavili su Kantonalnom štabu civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona prve preliminarne procjene šteta u svih 12 općina Kantona. Prema njihovim procjenama  koje je Štab razmatrao na jutrošnjoj (04. 06. 2014.)sjednici, ukupna šteta na području Kantona, bez podataka o štetama na privrednim objektima iznosi 253.763.000 KM, a kada se ovoj cifri pribroje štete u privredi, predviđa se da će suma preći 500 miliona KM. Najviše porušenih stambenih objekata od ukupno 245  je na teritoriji Općine Zenica – 97, zatim Žepča – 80, Maglaja – 29, Olova – 16, Kaknja – 10, Zavidovića – 8, Visokog – 3, Vareša - 2 dok  u općinama Tešanj, Usora, Breza i Doboj-Jug nema prijavljenih porušenih kuća.  Prijavljeno je i 4.165 oštećenih stambenih  objekata od čega najviše na teritoriji Općine Maglaj – 1551, Zenica – 610, Kakanj - 500, Zavidovići- 388, Doboj-Jug – 319, Žepče- 300, Olovo – 200, Tešanj – 130, Breza – 70, Usora – 50, te Vareš – 24 i Visoko – 23.

Procjenjuje se da štete na zemljištima, oranicama i zasadima trenutno iznose 8.134.000 KM. Štete na stočnom fondu su 668.000 KM pod čim se podrazumijeva kako uginula tako i oboljela stoka. U ovom trenutku teško je procijeniti sve štete na infrastrukturi, ali preliminarni pokazatelji govore da ona iznosi oko 77.505.000 KM, dok su štete od klizišta procijenjene na 37.419.000 KM. Oštećenja na vodovodima na području Kantona trenutno iznose  2.095.000 KM, a na ostalim infrastrukturnim objektima 20.221.000 KM. Time ukupne štete na području Općine Zenica iznose – 85,3 miliona KM, Maglaja – 67,7 miliona KM ,  Žepča – 23.7 miliona KM, Kaknja – 20 miliona KM, Olova – 18 miliona KM, Doboj-Juga – 14 miliona KM, Zavidovića – 12,7 miliona KM, Breza – 4,5 miliona KM, Tešnja – 2,8 miliona KM, Vareša – 2,22 miliona KM, Visokog – 1,4 miliona KM i Usore – 1,2 miliona KM.

Zbog posljedica poplava i klizišta, na području Kantona  evakukirano je ukupno 7.877 lica, od čega sa teritorije Općine Zenica – 2.500, Žepča – 2.162, Zavidovića – 1.477, Maglaja – 1.151, Tešnja – 288, Kaknja – 112, Visokog – 80, Olova – 40, Usore – 25, Doboj-Juga – 23, Vareša – 11 i Breze – osam osoba. Svi evakuirani smješteni su ili kod rodbine ili u kolektivnim centrima.

Nakon prvih procjena, Kantonalna komisija za procjenu šteta izvršit će kontrolu dostavljenih podataka, a da bi se utvrdili konačni rezultati  stvarnih šteta bit će potrebno više mjeseci.

Kantonalni štab civilne zaštite informisan je da je jučer pušten u rad privremeni most u mjestu Podkamensko na putnoj dionici Zavidovići-Olovo čime je omogućena putna komunikacija koja će biti u upotrebi. Na ovom mjestgu je prije poplava počela izgradnja mosta.

U informaciji o snabdijevanju pitkom vodom je saopšteno da na terenu, osim švedskog rade i po jedan njemački i mađarski tim, a iz kantonalne Direkcije za robne rezerve danas će u ugrožena područja ponovno biti upućene veće količine flaširane vode za piće. Pored toga, danas će se isporučiti 20 tona stočnog brašna i 20 tona kukuruzne prekrupe na teritorije općina Zenica, Žepče,Maglaj, Zavidovići i Olovo. Pravo na ovu pomoć imaju vlasnici stoke do kojih se ne može doći drumskim putem, zatim vlasnici koji su zajedno sa grlima evakuisani iz svojih domaćinstava i vlasnici preko pet grla goveda koji su pretrpili štetu na usjevima ili objektima.

Na sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona(03. 06. 2014.) na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke,kulture i sporta i Kantonalnog štaba civilne zaštite donijela je Odluku o završetku nastave u školskoj 2013/14 godini na području općina Maglaj, Olovo i Zenica. Naime, zbog posljedica nastalih usljed elementarnih nepogoda koje su zadesile Kanton, nastavni proces nije moguće nastaviti do kraja školske godine pa je odlučeno da se sa 14. 05. 2014. godine nastava okonča u Općini Olovo, za dvije osnovne škole „Hasan Kikić“ i „Olovo“ te u Mješovitoj srednjoj školi „Musa Ćazim Ćatić“ iz Olova. Isto vrijedi i za osnovne škole „Maglaj“ i „Prva osnovna škola“ te za gimnaziju „Edhem Mulabdić“ i Mješovitu srednju školu u Maglaju. Od škola sa područja Općine Zenica, ova Odluka vrijedi samo za Osnovnu školu „Ćamil Sijarić“ Nemila.

Preporuka Ministarstva nastavnom osoblju je da svim učenicima koji imaju nedovoljne ocjene iz pojedinih predmeta, budu zaključene  pozitivne ocjene, a  na osnovu takvog postupka da bude izveden opći uspjeh. Na isti način postupit će se i prema učenicima u svim osnovnim i srednjim školama s područja Kantona koji su spriječeni da pohađaju nastavu zbog nastalih posljedica prirodne nesreće. U srednjim školama s područja općina Maglaj i Olovo potrebno je organizirati maturske odnosno završne ispite.

Iz resora ovog Ministarstva na današnjoj sjednici data je i saglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Univerziteta u Zenici koje se odnose na izmjenu nadležnosti kod donošenja akata vezanih za plaće, naknade i druga primanja na zeničkom Univerzitetu, zatim na izmjenu uvjeta za izbor dekana Univerziteta  i direktora Metalurškog instituta kao i na izmjenu rokova za završetak studija. Pored toga,data je i saglasnost na imenovanje Upravnog odbora Univerziteta u Zenici.

Na prijedlog Ministarstva finansija Vlada je danas usvojila Odluku o izmjenama Odluke o utvrđivanju osnovnih elemenata za javni poziv kojim će se prikupiti ponude za kreditno zaduženje Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Ovom Odlukom određeni su elementi i uvjeti pod kojima će biti raspisan javni poziv prema Zakonu o javnim nabavkama kako bi se odabrala banka koja ponudi najpovoljnije uslove za zaključenje kreditnog zaduženja.

Posredstvom Ministarstva vanjskih poslova BiH danas su Maglaj,Žepče i Zenicu posjetili Mohammed Tassim i Amer Houssain predstavnici Fondacije Khalifa Bin Zayed iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U neposrednom kontaktu, najprije sa načelnicima općina, a potom i građanima koji rade na terenu koji rade na ukljanjanju posljedica poplave ovi humanitarci su se interesovali za prioritetne potrebe stanovnika nakon katastrofe.

Osnovni cilj i namjera Fondacije Khalif Bin Zayed je da se neposredno pomogne Bosni i Hercegovini kroz pružanje materijalne i tehničke logistike na terenu, u lokalnim zajednicama.

Fondacija je, to je posebno istaknuto već ugovorila isporuku specijalne mehanizacije neophodne za uklanjanje klizišta i riječnih nanosa. Obezbijeđen je i kontingent opreme, sredstava i hrane koji su potrebni radnicima i stanovnicima na područjima pogođenim poplavom. Predstavnici Fondacije iz UAE  su već potpisali ugovore sa izvođačima preko kojih će nabaviti sredstva.

- Nije slučajno da su ugovori o nabavci potpisani sa firmama iz Bosne i Hercegovine. Naime, i na takav način želi se pomoći ekonomiji zemlje, kazali su Tassim i Hussain.

Domaćini, načelnici Maglaja Mehmed Mustabašić, Žepča Mato Zovko, Zenice Husejin Smajlović sa premijerom ZDK Munibom Husejnagićem su obišli teren i upoznali donatore sa prioritetnim potrebama. O finansijskoj vrijednosti sredstava i opreme predstavnici Fondacije Khalif Bin Zayed nisu govorili, ali su naglasili da će biti operativna za 10 dana.

Zanimljivo je da se prvi put desilo kako tvrde gosti da je predsjednik Fonadacije odmah po saznanju o poplavama  u Bosni i Hercegovini uputio ovu ekipu direktno na teren sa konkretnom zadaćom da sagledaju potrebe u prvoj fazi koja je urgentna i da o tome izvjeste centralu. Navodno je ovo jedinstven slučaj otkako postoji Fondacija.

Zbog nepostojanja sigurne putne komunikacije ka Olovu, a time i bezbjednog dolaska učenika u školu,  te zbog loše kvalitete vode u ovom gradu, Kantonalni štab civilne zaštite ZDK, na preporuku resornog ministarstva donio je na jutrošnjoj (02. 06. 2014.) sjednici zaključak o završetku nastave na području ove Općine. Ovaj zaključak bit će predložen Vladi Kantona na usvajanje na prvoj narednoj sjednici.

Prema prijedlogu Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona  osnovne škole „Hasan Kikić“ i „Olovo“ te Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“ iz Olova završavaju školsku godinu zaključno sa 14. 05. 2014. godine. Isto vrijedi i za osnovne škole „Maglaj“ i „Prva osnovna škola“ te za gimnaziju „Edhem Mulabdić“ i Mješovitu srednju školu u Maglaju. Od škola sa područja Općine Zenica, ova odluka vrijedi samo za Osnovnu školu „Ćamil Sijarić“ Nemila. Preporuka Ministarstva nastavnom osoblju je da svim učenicima koji imaju nedovoljne ocjene iz pojedinih predmeta, budu zaključene pozitivne ocjene, a  na osnovu takvog postupka da bude izveden opći uspjeh. Na isti način postupit će se i prema učenicima u svim osnovnim i srednjim školama s područja Kantona koji su spriječeni da pohađaju nastavu zbog nastalih posljedica prirodne nesreće. U srednjim školama s područja općina Maglaj i Olovo potrebno je organizirati maturske odnosno završne ispite.

Pored ove, na sjednici Štaba jutros je razmatran i niz drugih pitanja. Odobren je zahtjev Općine Zenica za isporuku prehrambenih namirnica iz Kantonalne direkcije robnih rezervi kao i zahtjev Općine Maglaj za dodatnim količinama goriva. Razgovarano je i o bezbjednim i ekološkim načinima uklanjanja otpada iz ovog grada, pa je dogovoreno da će  sav drveni otpad (stabla i namještaj) proći postupak  tzv. „šrediranja“ i pretvaranja u bio-masu nakon čega će biti spaljivan u namjenskim spalionicama. Kad je u pitanju organski otpad, primjenit će se postupak kojim će se zaštiti okolina, a istodobno i efikasno očistiti grad ove ove vrste otpada.

Kad je u pitanju vodosnabdijevanje u ugroženim područjima, treba reći i to da  tri postrojenja za prečišćavanje vode, inače, grant Kraljevine Švedske danas stižu u Zenicu nakon čega će biti raspoređeni na područje općina Zenica, Olovo i Tešanj.

U pogledu osposobljavanja putnih komunikacija nastavljeni su radovi na izgradnji tri alternativna pravca na području Željeznog polja kao i radovi na podizanju privremenog mosta na putnom pravcu Zavidovići-Olovo.

Svi timovi zaduženi za praćenje zdravstvene i higijensko-epidemiološke situacije i dalje su na terenu, kao i veterinarske ekipe koje budno prate situaciju na ugroženim područjima. Geološki timovi nadgledaju klizišta, a ugroženom stanovništvu redovno se dostavlja hrana i lijekovi. Najavljeno zaprašivanje rizičnih područja protiv komaraca koje je najavio federalni Zavod za javno zdravstvo odgođeno je do daljnjeg zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Razmatrajući stanje na ugroženim područjima, a uzimajući u obzir i činjenicu da većina Općina na području našeg Kantona još uvijek nije ukinula odluku o proglašenju prirodne nesreće, Kantonalni štab civilne zaštite donio je odluku na jutros (30. 05. 2014) održanoj  sjednici da se primjena ove odluke nastavi i naredne sedmice.

Pored ovog, Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona donio je zaključak kojim se obavezuju općine s područja Kantona da ubrzaju proces procjena šteta na svojim teritorijama i podatke što prije dostave Kantonalnom štabu civilne zaštite i Kantonalnoj komisiji za procjenu šteta. Ovo je potrebno učiniti iz više razloga, a najvažniji je u činjenici da će se donatorska konferencija održati vjerovatno polovinom narednog mjeseca i dotad je potrebno imati snimljeno stanje na terenu i gotove projekte za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukture u općinama pogođenim poplavama. Uz to, nezavisna komisija Evropske unije također je startala sa radom na terenu jer želi imati vlastite procjene ukupnih šteta na području BiH. Da bi se pomoglo u objedinjavanju podataka, odlučeno je da se općinama koje imaju kadrovskih ili drugih teškoća u radu na procjeni šteta pošalju timovi iz Kantona i pomognu u ovom dijelu posla.

Sa jutrošnje sjednice upućen je i zaključak ka Vladi Kantona kojim je potrebno obavezati sva resorna ministarstva da svako iz svog djelokruga rada sumira ukupne štete i pripremi projekte rekonstrukcije u saradnji sa općinama.

Na ovoj sjednici razmijenjene su i najnovije informacije sa terena, naročito kad se radi o izgradnji alternativnih puteva na području Željeznog polja.  Prema ovim podacima, očekuje se da bi danas moglo biti završeno postavljanje cijevi i da će se najkasnije do sutra moći doći do centra sela, odnosno Mjestove Ravni, a probijen je i dio trase do Biljevine.

Nastavljene su konsultacije i objedinjavanje podataka o klizištima na području Kantona, a koji će poslužiti kao osnova za daljnje odlučivanje o pravcima aktivnosti kad je u pitanju obezbjeđenje domova za one kojima su stradale kuće u poplavama i klizištima.

Danas (29. 05. 2014.) je u sjedištu Kantona održan sastanak na kome su Sead Džanović, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite i Ekrem Kahriman, direktor J.P. Vodovod i kanalizacija Zenica razgovarali sa Pelle-om Persson-om, direktorom švedske agencije SIDA za Bosnu i Hercegovinu i Andersom Olssonom, rukovodiocem švedske agencije „Teamleader“ o donaciji koja u narednim danima treba stići na područje Kantona. Radi se o tri postrojenja za prečišćavanje pitke vode koja predstavljaju grant Vlade Kraljevine Švedske državi Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka bilo je riječi o načinu na koji ova postrojenja funkcioniraju, te je u tom smislu dogovoreno da posebna tehnička ekipa iz Kantona bude opredjeljena za trajno upravljanje prečišćivačima vode, a koji će biti smješteni na lokacijama ugroženim poplavama koje još uvijek nemaju pitku vodu. Kapacitet svakog od postrojenja je 6.000 litara vode po satu, a postrojenja su rađena na fleksibilan način pa se mogu koristiti posebno ili kao dodatak postojećem sistemu vodosnabdijevanja u gradovima. Inače, postoji trostruki sistem pročišćavanja vode, a on se sastoji od filtera, UV zraka i hlorisanja vode. Da bi se obezbijedilo trajno stručno rukovanje ovim postrojenjima, bit će izvršena edukacija tehničkog tima za održavanje.

U uvodnoj riječi, Pelle Persson direktor švedske agencije SIDA kazao je da je Vlada Švedske svjesna teške situacije u kojoj se trenutno nalazi cijela BiH koja je pogođena poplavama i stoga su odlučili doći i pružiti svaku vrstu podrške. Osim ova tri postrojenja za prečišćavanje vode, ija vrijednost je 400.000 eura, švedska SIDA već realizira projekte prečišćavanja voda i zbrinjavanja otpada u općinama Zavidovići i Žepče, kazao je Persson.

Istovjetna tri  postrojenja bit će postavljena i u Tuzlanskom kantonu, a pošiljka sa svih šest postrojenja iz Švedske krenula je danas i očekuje se da će sutra stići u Tuzlu, odakle je treba preuzeti Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona.

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, Edin Terzić, komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite ZDK prezentirao je  Informaciju o stanju na području Zeničko-dobojskog kantona nakon proglašenja elementarne nepogode. S obzirom na to da ovaj dokument sveobuhvatno govori o svim događajima vezanim za najveće poplave koje je ovo područje preživjelo, prenosimo najvažnije dijelove ove Informacije.

- Prije svega, želim izraziti svoje duboko žaljenje prema svim onima koji su na bilo koji način bili pogođeni ovom prirodnom nesrećom i čija su materijalna dobra uništena. Ovo što nam se desilo u proteklim danima, najveća je prirodna katastrofa zabilježena na ovim prostorima, od kada se pamti. Nevrijeme praćeno obilnim padavinama koje su trajale nekoliko dana, prouzrokovalo je povećanje vodostaja rijeke Bosne u cijelom njenom slivu. Na ovako visok vodostaj i protok vode, uticali su brojni faktori, a što je za posljedicu imalo plavljenje velikih površina poljoprivrednog zemljišta, stambenih i drugih gospodarskih i infrastrukturnih objekata. Radi Vašeg informisanja, nivo vodostaja rijeke Bosne, na vodomjernoj stanici u Zenici, bio je znatno veći nego što je visina baždarene vodomjerne letve, čiji maksimum iznosi 500 cm. Samo ovaj podatak ukazuje, da se nije računalo na ovaj nivo vodostaja rijeke Bosne, kojeg smo imali ovih dana.

Odmah kod prvih informacija o pojavi i opasnosti od poplava na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, Vlada Zeničko-dobojskog kantona 15.05.2014.godine proglasila je stanje prirodne i druge nesreće na cjelokupnom području Zeničko-dobojskog kantona usljed prirodne nesreće – poplave,  sa  ciljem ostvarivanja svoje operativne funkcije u zaštiti stanovništva i materijalnih dobara na području zahvaćenom prirodnom nesrećom. Od momenta aktiviranja struktura sistema zaštite i spašavanja u prvom redu policije, civilne zaštite, vatrogasnih jedinica, oružanih snaga BiH i drugih pravnih lica, kada je zaprijetila neposredna opasnost za nastanak nepogode-poplava, već od 13.05.2014.god., stanje na području pojedinh općina se iz dana u dan, sve više  se usložnjavalo.

Pored izlijevanja rijeke Bosne i njenih pritoka iz korita, na području svih općina došlo je do naglih kolebanja vodostaja na potocima i riječicama, koje su zbog slivanja atmosferske vode vrlo brzo postale bujice koje su nosile velike količine materijala, izlijevale se, prodirale u naselja, stambene i pomoćne objekte, gospodarske objekte (proizvodne i druge objekte), a zatim prouzročile rušenja i oštećenja jednog broja mostova, dijelova saobraćajnica, pruga i dr.. Kao posljedica njihovog djelovanja, aktivirana su brojna stara i nova klizišta i odroni.  Možemo konstatovati, da je u određenom periodu, situacija na cjelokupnom području Kantona bila izrazito teška, prekid u saobraćaju na magistralnim, regionalnim i brojnim lokalnim cestama, što je u mnogome usložnjavalo aktivnosti snaga na pružanju pomoći ugroženom stanovništvu.  Došlo je do rušenja brojnih infrastrukturnih objekata za snadbijevanje vodom, strujom i telefonskim vezama.

Prema prvim procjenama pričinjena je ogromna  materijalna šteta kako stanovništvu, tako i objektima javne infrastrukture, privrednim i drugim objektima u iznosu do 500 miliona KM. Precizniji podaci dobit će se, kada komisije za procjenu šteta obave svoj posao. Sve općine ZDK su pretprile velike štete, ali najsloženija situacija još uvijek je u općinama Maglaju, Zenici i Žepču, gdje su stradala i još uvijek izolovana brojna naselja, sa velikim brojem stanovništva.

U općini Žepče, u rejonu Željeznog polja, usljed desetak i više velikih klizišta i većeg broja odrona i danas imamo izolovana naselja Mjestova Ravan, Jastrebac, Šahmani, Balačići. Alternativnim putevima preko Gornje Golubinje, danas se može doći do naselja Biljevina, Ivlje i Delići, a drugim pravcem preko Rakovice, do sela Orčevići i Brižđe. Na glavnom putu uz riječicu Željeznicu, koji je povezivao lokalna sela Željeznog polja, angažovana je brojna mehanizacija, da se prvenstveno voda stavi u korito i osposobi put, koji je do ove nesreće povezivao sva lokalna sela Željeznog polja, gdje živi cca 6.000 stanovnika. Sa ovog područja raseljeno je oko 3.700 lica, od čega većina u mjesta Žepče, Begov Han i Zenicu i to pretežno kod familija, a jedan dio u prihvatnim centrima u Žepču, Begov Hanu i u kasarni OS u Zenici.

U općini Zenica, u rejonu Nemilskog sliva, još uvijek je u prekidu glavna putna komunikacija Nemila – Šerići, preko Bistričaka, čime su odsječena naselja Kolići, Smajići, Žičara, Jastrebac, Vukotići i Šerići. Sa ovim mjestima, preko Orahovice, obezbjeđena je alternativna komunikacija ali se intezivno radi na raščišćavanju putne komunikacije uz rijeku Bistričak pa je jučer uz ogromne napore ostvarena privremena komunikacija do Bistričaka.  Otvaranjem ovog pravca, ostvarit će se nesmetan promet prema Žičari i Šerićima. Inače u ovom rejonu živi oko 3.000 ljudi, od koji je većina ostala u svojim domovima, sa izuzećem mještana sela Starkuće i bolesnih lica, koja su evakuirana iz ovih naselja helikopterima u Zenicu.

Situacija u rejonu Topčić polja, najsloženija je još uvijek u samom naselju, koje se nalazi uz magistralni put M-17 i željezničku prugu. Ovdje je veći broj objekata oštećen i uništen, a velike količine materijala od Starinskog potoka i drugih vodotoka, nanijele su velike količine materijala, koji je gotovo zatrpao naselje i putne komunikacije. Također u ovom rejonu, u prekidu je put za neselje Starina, a potpuno odsjećeno mjesto Bistrica. Pored brojnih problema u rejonu Nemilskog sliva i dalje imamo već duže vremena u prekidu regionalni put Zenica-Babino, gdje je zbog klizišta odsječeno veći broj naselja u slivu rijeke Babine, gdje živi cca 6.000 stanovnika. Inače na području općine Zenica ima evidentiranih preko 150 klizišta, različite veličine.Putem Kantonalnog štaba CZ u tjesnoj saradnji sa općinskim štabom CZ Zenica angažiran je veliki broj mehanizacije  koja je u prvim danima nadloaska najvećih voda spašavala Topčić polje od potpunog kolapsa. Sve do prije par dana ove mašine su radile 24 sata dnevno na održavanju korita starinskog potoka iznad i u samom Topčić polju. Procjenjuje se da je bujični starinski potok u Topčić polje nanio više od četiri miliona m3 nanosa.

Na ugroženim područjima općine Zenica, pogotovo gdje su pokrenuta klizišta, iskazana je problematika snadbijevanja pitkom vodom stanovništva, snadbijevanje električnom energijom, a jedno vrijeme bile su u prekidu i telefonske veze, što je u mnogome utjecalo na prikupljanju informacija sa ugroženih područja. Putem zračnog transporta, vrši se snadbjevanje stanovništva iz ovih naselja vodom, hranom, lijekovima i hranom za stoku i perad. Danas u većini ovih naselja imamo, uredno snadbijevanje vodom i signal mobilne telefonije. Cijelo vrijeme helikopterskih djelovanja radi spašavanja ljudi iz naselja iz kojih su dolazili alarmantni zahtjevi za pomoć, na heliodromu su radili i organizirali i koordinirali rad helikoptera dva člana kantonalnog štaba CZ. Zbog toga su spašeni mnogi životi naših sugrađana.

U općini Maglaj, od posljedice poplave uništeno ili djelomično je oštećeno u samom gradu cca 985 stanova i kuća, 3 škole, 3 vjerska objekta, zgrada općine i brojni drugi objekti, a na ukupnom području općine procjene govore da se radi negdje cca 1.500 objekata različite namjene. Grad je gotovo okovan velikim nanosima mulja, blata, raznog materijala kojeg je rijeka Bosna, nanijela tokom poplave. Danas je siutacija u Maglaju i dalje veoma teška, to je jedina Općina na čijoj teritoriji nije počela nastava u školama jer su sve škole teško oštećene i za uečnike u Općini Maglaj školska godina je završena. Također u Maglaju ne radi niti jedan privredni subjekt. Teško je stradao Natron Hayat,sve radnje i biroi. Najveći problem u ovoj sredini trenutno predstavlja zaštita lokalnog stanovništa od mogućih bolesti, zbog velikih količina smeća i kvaliteta vode za piće i dr.. Na području ove općine aktivirano je oko 120 klizišta, od čega desetak velikih. I dalje je u prekidu magistralni put M-17 u naselju Kosova, za pravac Doboj, a također i regionalna cesta prema Tešnju. U ovim pravcima, promet se odvija alternativnim komunikacijama.Očekuje se da saobraćaj magistralom M-17 kroz Kosovu bude deblokiran u narednim danima i time smanji pritisak u Maglaju kroz čiji centar grada se odvija kompletan kamionski saobraćaj prema i sa sjevera.

Ogromne probleme i štete imale su i druge općine ZDK, Olovo, Vareš, Breza, Visoko, Kakanj, Zavidovići, Tešanj, Doboj-Jug i Usora iz čijih štabova CZ nismo imali zahtjeva za hitne intervencije i pomoć. Ja se tim općinama zahvaljujem na odličnom vođenju i ovladavanju situacijom. Mnogi od njih su i pored svojih problema pružali pomoć drugim susjednim općinama koje su bile u težoj situaciji. Naše općine su pokazale i još uvijek pokazuju solidarnost sa najugroženijim.

Obim ove vrste nesreće i naš odgovor na nju, predstavljao je veoma kompleksnu operaciju, za subjekte sistema zaštite i spašavanja, koji su se stalno prilagođavali nastalim događajima. Od spašavanja i izmještanja stanovništva iz ugroženih područja, podizanja nasipa, regulisanja i održavanja riječnih tokova, ispumpavanju vode iz potopljenih prostora, obezbijeđenja hrane, vode i ostalih potrepština za zbrinjavanje ugroženog stanovništva. Smještaj izbjeglih u prihvatne centre, medicinska trijaža, poduzimanja higijensko epidemioloških mjera, transporta bolesnih i nemoćnih do zdravstvenih ustanova, osiguranje bezbijednosti - javnog reda i mira, pa do poduzimanja interventnih mjera na deblokadi cestovnih i željezničkih komunikacija, bili su brojni zadaci lokalnih vlasti, općinski štabova i jedinica civilne zaštite i drugih pravnih lica, koji su dobili pomoć i od Kantonalnog štaba civilne zaštite, u mjeri koliko je data situacija dopuštala.

Od momenta svog aktiviranja, Kantonalni štab civilne zaštite bio je u stalnom radu na ugroženom području,  jer je preko 5000 ljudi u prvi mah napustilo svoje domove, preko 500 kuća je uništeno, te  je aktivirano preko 680 klizišta i odrona. Poplavljeno je preko 110 hektara zemljišta kako poljoprivrednog tako i naseljenog prostora. Poplavljeno je preko 1.000 stanova i kuća, privrednih i poslovnih objekata, ustanova i dr.objekata.  Pokidane su i potpuno uništene brojne lokalne, a teško oštećene regionalne ceste, na kojima su srušeni mostovi što u mnogome otežava privredni oporavak  na ugroženom području.

Direkcija za ceste ZDK je za potrebe donatorske konferencije koja će biti uskoro održana pripremila projekte obnove regionalnih cesta i procjenila da je za realizaciju istih na osnovu utvrđenih šteta potrebno ukupno 5.750.000 eura. Od toga će se od donatora tražiti prosječno 70 % a ostatak ćemo trebati obezbijediti iz vlastitih sredstava. U prihvatnom centru u Zenici,trenutno je smješteno ukupno 135 lica.Ostali raseljeni su privremeni smještaj našli kod rodbine i prijatelja u svojim selima ili u drugim bližim naseljima i gradovima.

Hvala Bogu, u svemu ovom, moram istaći, a to mi je posebno drago, da u vremenu trajanja prirodne nesreće, nismo imali poginulih. Također, kada su bile angažovane odgovarajuće službe zaštite i spašavanja u prvom redu mislim na civilnu zaštitu, policiju, vatrogasce, medicinske i druge timove, brojne volontere, pravna lica, koji su uzeli neposredno učešće u sklanjanju ljudi i materijalnih dobara, poduzimanju aktivnosti i mjera na sprečavanju širenja djelovanja nastalih posljedica od prirodne nesreće, nismo imali povrđenih i  stradalih spasilaca, a niti uništene opreme i sredstava spasilačkih službi.

Ovo je također mjesto na kojem želim ponoviti da su naši ljudi na ugroženim područjima pokazali nevjerovatan nivo solidarnosti, organizovanosti, spremnosti na odricanje i pomoć.Ali isto tako moram izraziti svoje divljenje i neizmjernu zahvalnost: oružanim snagama – posebno pilotima, koji su letjeli i spašavali živote u otežanim vremenskim uslovima, ljudima iz civilne zaštite na svim nivoima, koji su shodno mogućnostima pružili pomoć, EUFORu; policiji; svim humanitarnim organizacijama civilnog društva koje su  se uključile u spašavanje i dostavu pomoći, svim volonterima i donatorima i međunarodnim organizacijama i prijateljskim zemljama.

Također, zahvaljujem se preduzećima, javnim ili privatnim, koja su svoje resurse stavila na raspolaganje za pomoć ugroženom području. Oni moraju biti na pijedestalu ljudskih vrijednosti koje trebamo potencirati u našem društvu kako danas u nesreći tako i sutra u boljim vremenima. Sada nam treba vizije i znanja, pametnih i poštenih namjera da već od danas i što brže radimo na pripremi sveobuhvatnog akcionog programa djelovanja. To se prije svega odnosi na ubrzani rad općinskih komisija za procjenu šteta u cijelom ZDK jer pozornost i raspoloženje za pomoć neće dugo trajati. Sve će htjeti pomoći ako vide da sami sebi želimo pomoći, ako vide da smo organizirani i da imamo jasne i realne zahtjeve i vizije. Mi ćemo navjerovatnije krajem ove sedmice proglasiti prestanak neposredne opasnosti jer je to već uradio jedan broj općina u ZDK. Zato odmah trebamo brzi odgovor na pitanja zbrinjavanja ljudi koji su ostali bez dodmova, pomoć onima koji trebaju da se vrate u svoje oštećene i devastirane kuće i stanove, pomoć privredi, očuvanje radnih mjesta i osiguranje komunikacija itd..Nadam se da kao što smo bili zajedno u nesreći budemo zajedno i u rješavanju posljedica ove nesreće.

U ovoj drugoj fazi ublažavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodne nesreće, koje prijete zdravlju i životima ljudi, angažirane su brojne stručne ekipe zdravstvene, veterinarske, komunalne i druge službe. Poduzete su mjere provođenja asanacije i stvaranja uvjeta za normaliziranje života ljudi. Od 15. 05. pa sve do danas Kantonalni štab CZ je radio u punom sastavu, svaki dan a u najtećim danima i dva puta dnevno održavane su sjednice Štaba. U odnosu na istuaicju i ptorebe izdavane su odgovarajuće naredbe. Ukupno je izdato 35 naredbi i 2 preporuke. Paralerlno sa radom štaba po sepcifičnim aktnvostima radili su i krizni štabovci za zdravstvo i veterinarstvo i reesorna ministarstva u specifičnim područjima djelovanja. U  ZDK je uvedeno dežurstvo i aktivno i pasivno. U prvim danima spsašavanja ljudi štaba je djelovao interventno tamo gdje je trebalo,a  kasnije kroz sistem CZ preko općinskih štaboca FŠCZ. Uključene su stručne federalne institucije od Federalnog zavoda za geologiju, Instituta za agropedologiju i Agromediteranskog instituta. Oni i danas rade uz eksperte iz kantona i općina na pregledu i ispitivanju ugroženih područja.

Šta je pred nama?

Stanje i potrebe se mijenjaju iz dana u dan. Do jučer su postojale velike potrebe za čamcima, opremom za spašavanje iz vode i sl. Danas ta oprema više nije potrebna. Današnje urgentne potrebe se odnose na adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada tj. leševa životinja, pumpe za mulj, vodu, isušivači, volonteri na poslovima čišćenja, sistematska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Urgentna je potreba i adekvatno zbrinjavanje onih koji su ostali bez svojih domova.  Za par dana će potrebe biti potpuno drugačije. U tom kontekstu se svi mi moramo i ponašati; moramo biti brzi, efikasni, orjentisani ka rješenju problema.Aposlutni prioritet u narednom periodu da omogućimo prohodnost magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva, posebno M17 na potezu Maglaj - Doboj i Zavidovići – Olovo. Apsolutni prioritet je i omogućavanje nove sjetve uništenih kutlura na poljoprivrednoim zemljištu gdje je to moguće i u tom smislu obezbijediti sjemenski materijal, gorivo i mehanizaciju. Velike štete su u oblasti poljoprivrede, bilo da se radi o uništenom stočnom fondu ili propaloj biljnoj prozvodnji, a što je glavni izvor prihoda većini nastradalog ruralnog stanovništva. Mislim da je sada na  potezu Vlada Kantona i ova Skupština,  da što prije utvrde načine kako da se normalizuje život ljudi na ugroženom području, kako da se obnove kuće, putevi, kako da se osposobe i osiguraju radna mjesta, jer postoji zainteresiranost mnogih da nam pomognu i to moramo iskoristiti na najbolji i najefikasniji način. Prioritet sada mora biti briga za ljude, više nego ikad. Moraćemo redefinirati prioritete i sva raspoloživa sredstva svih nivoa alocirati za rješavanje urgentnih problema.

Dragi sugrađani, uvažene zastupnice i zastupnici, kao čovjek ne mogu da po strani ostavim emocije jer sam bio u fokusu ove kataklizme u većini najugroženijih područja naravno ne kao mnogi drugi heroji, ali vidio sam naše ljude, koji su sve izgubili, a oni mene tješe, vidio sam očaje i izgubljene, vidio sam sve, ali nisam vidio ljude koji gledaju samo sebe, svugdje su govorili o drugima koji su u većoj patnji i ugroženosti. Naši građani su dobri i strpljivi, oni zaslužuju da i mi budemo dostojni njihovog poštovanja. Zato molim da danas sa ove govornice građanima uputimo poruke nade da ćemo zajedno prevladati posljedice ove katastrofe i svi zajedno biti usmjereni ka tom cilju. Čovjek se može nositi sasvime, ali ne može živjeti bez nade.

Zenica, 28. 05. 2014.

Ambasador Islamske Republike Iran, nj.e. Seyed Hossein Rajabi  sa svojim saradnicima posjetio je danas Vladu Zeničko-dobojskog kantona gdje je održan zajednički sastanak predstavnika kantonalne vlasti i predstavnika Općine Zenica.

O aktuelnoj situaciji u Zeničko-dobojskom kantonu nakon katastrofalnih poplava ambasadora je upoznao Edin Terzić, komandant Štaba civilne zaštite ZDK, a o stanju u poplavljenim područjima Zenive detalje je iznio Husejin Smajlović, načelnik zeničke Općine.

-Došao sam u posjetu sa svojim saradnicima i predstavnicima organizacija koje djeluju u BiH kako bih izrazio žaljenje zbog nesreće koja je zadesila vašu zemlju. Takođe želim da izrazim spremnost IR Iran da pomogne u obnovi stradalih područja,- kazao je Rajabi.

Pozdrave i zahvalnost iranskom narodu prenio je ministar Terzić naglašavajući da je svaka pomoć dragocjena jer se u Bosni i Hercegovini desiloa najveća prirodna nesreća u njenoj istoriji.

-Prijateljima se dolazi u nevolji i u lijepim trenucima -kazao je zenički načelnik Husejin Smajlović i nastavio riječima – da je Bosna puna paradoksa. Jedan od njih je i Zenica u kojoj nema poplava, ali su vode ostavile više od 150 klizišta koja ugrožavaju naseljena mjesta. Nemilski kraj, gdje živi više od deset hiljada stanovnika je najugroženiji. Tamo je uništeno ili oštećeno oko 10 kilometara puteva, porušeno 30-tak stambenih objekata, a 250 je sa neizvjesnom budućnošću zbog oštećenja i ugroženosti. Za tri sela je pitanje hoće li ostati.

Smajlović je takođe posebno govorio o  potrebi konsultacija oko humanitarne pomoći koja je valjana tek onda ako je neophodna onima kojima se pruža u pravom obliku.

O ukupnoj situaciji na Zeničko-dobojskom kantonu  u oblasti poljoprivrede , vodoprivrede i šumarstva  informaciju je podnio resorni ministar Bojan Bošnjak. O stanju zdravlja ljudi govorila je dr Senka Balorda, ministrica zdravlja, o o štetama u oblasti školstva podrobno je izvjestio Mirko Trifunović, ministar obrazovanja, nauke kulture i sporta u Vladi ZDK.

Nakon sastanka u Kantonu , delegacija IR Iran je u pratnji domaćina obišla poplavama i klizištima stradala područja.

Na sjednici Vlada Zeničko-dobojskog kantona (27. 05. 2014.), na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave usvojena je je Informaciju o upravnom rješavanju u 2013. godini u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz ove informacije u prošloj godini zaprimljeno je 69.186 predmeta od čega je u zakonskom roku riješeno 53.008, a nakon roka 4.109 predmeta. Drugom upravnom organu ustupljeno je 213 predmeta na postupanje, a u postupku rješavanja nalazi se još 11.856 predmeta. Prema zaključcima iznesenim u Informaciji, evidentno je da se smanjio broj prenesenih predmeta iz ranijih godina i povećao broj ukupno riješenih predmeta u odnosu na prethodni period.

Osim ove, Vlada je jučer usvojila i Informaciju o stanju u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodica s djecom u 2013. godini. Podaci govore da su 34.682 osobe koristile različita prava iz oblasti socijalne zaštite za šta je Vlada Kantona utrošila 21.304.695 KM. Kad se tome dodaju i aktivnosti Ministarstva za rad, socijalnu politiku u realizaciji dodatnih oblika zaštite ugroženih kategorija stanovništva, ukupna suma izdvojena za osobe u stanju socijalne potrebe po bilo kom osnovu iznosi 25.757.641 KM.

S obzirom na postojeću situaciju u društvu, posljedice ekonomske krize u  prvom redu, jasno je da se sve veći broj ljudi primiče kategoriji korisnika socijalne zaštite zbog povećanog siromaštva i smanjenja životnog standarda stanovništva. Za očekivati je da će i u ovoj budžetskoj godini doći do povećanja zahtjeva za korištenjem nekog od oblika socijalne zaštite, jedan je od zaključaka iznesenih u Informaciji Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. Iz resora ovog Ministarstva, jučer je donesena i Odluka o osnivanju Javne ustanove Centar za djecu i odrasle osobe sa posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona.

Vlada je donijela i više odluka vezanih za proces sanacije šteta i oporavka područja pogođenih poplavama na području Kantona. Tako je za potrebe Kantonalne uprave civilne zaštite Vlada odobrila 5.000 KM za kupovinu dvije prikolice za prijevoz čamaca. Uz to, imenovana je i kantonalna komisija za procjenu štete od prirodnih i drugih nesreća koja će vršiti nadzor nad radom općinskih komisija, ocjenjivati realnost procjene šteta te pružati stručnu pomoć u obavljanju ovih poslova svim komisijama na terenu. Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta donesena je odluka da od 28. maja  počne nastava u svim osnovnim i srednjim školama  u Zavidovićima.