U Mješovitoj srednjoj školi u Tešnju u četvrtak (19.06.2014.) otvoren Centar za obrazovanje odraslih. Uspostavu Centra te stručno osposobljavanje i zapošljavanje CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za preduzeća Mann Hummel, BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj suštinska je odrednica kao i osnova memoranduma o razumijevanju radi provođenja ovog projekta. Tehničku podršku cijeloj ideji dali su USAID – Sida  i Firma projekt.

Praktično, radi se o projektu koji podrazumijeva osposobljavanje zaposlenih i dodatno obrazovanje radnika radi zapošljavanja kod poznatog poslodavca. Ovim se na pravi ali i jednostavna način pomaže privredi što će u mnogome pomoći i donošenje Zakona o obrazovanju odraslih u ZDK.Time bi bilo riješeno pitanje neformalnog obrazovanja u ZDK.

Treba podsjetiti da su memorandum o uspostavi centra potpisali Federalni zavod za zapošljavanje, Vlada ZDK, Agencija za razvoj Općine Tešanj, Mješovita srednja škola Tešanj i Udruženje privrednika ove Općine.

U prvoj fazi Centar će sa Biroa za zapošljavanje u Općini Tešanj osposobiti 30 radnika i to 15 iz preduzeća Pobjeda za zanimanje operater za CNC mašinama, deset radnika iz Mann Hummel-a za zanimanje obrađivača metala rezanjem  i pet radnika Enker-a za zanimanje metalobrusača.

U budućnosti Centar će se koristiti, a prije svega prema potrebama tržišta radne snage za dodatno osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage za različita zanimanja. Ujedno će obezbjeđivati formalno obrazovanje prilagođenim programima obuke kroz organizovanje različitih kurseva i radionica.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o koncesijama na vodama za 2013. godinu. S obzirom na to da se radi o značajnom prirodnom resursu, ali i potencijalno stabilnom izvoru prihoda, Vlada je raspravljala o neophodnim poboljšanjima u ovoj oblasti. Naime, do 2013. godine Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodijelilo je osam koncesija za flaširanje vode na području Kantona od čega četiri u Tešnju, dvije u Zenici i po jednu u Maglaju i Olovu. Ove koncesije dodijeljene su na 30 godina. Za izgradnju mini hidroelektrana do 2013. godine dodijeljeno je devet koncesija, a dosad su izgrađene i puštene u pogon tri: MHE Bistričak, Čardak i Čajdraš.

Prošle godine podneseno je 12 samoinicijativnih ponuda za koncesiju za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih je odobrena jedna i to firmi EMY Zenica za gradnju MHE na Pepelarskoj rijeci Općina Zenica. Postupci odobrenja su u toku za firme: HARA iz Visokog (koja želi graditi MHE na rijeci Orlji Općina Olovo), „Energonova“ Sarajevo  (podneseni  zahtjevi za gradnju dvije MHE na rijeci Stupčanici (Olovo),Banjsko-rekreativni centar „Aquaterm Olovo“, Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Zenica (zahtjev za korištenje pitke vode na rezervoaru Crkvice za gradnju MHE Kamenolom Zenica), firma „Adria energy“ Zenica (zahtjev za MHE na rijeci Ograini,Općina Zenica), „Higracon“ Sarajevo (MHE na rijeci Tribiji Općina Vareš), dva zahtjeva firme „Eskimo S2“ Kakanj (na rijeci Zgošći, Općina Kakanj i na Šerićkoj rijeci, Općina Zenica), zatim  firma „GTUD DELA“ Kakanj (podnijela  zahtjev za gradnju tri MHE u Općini Kakanj, na rijekama: Žuća, Mala rijeka i Marušićka rijeka), „Berlijeta“ Visoko (zahtjev za gradnju MHE na rijeci Fojnici, Općina Visoko.) Još četiri firme podnijele su zahtjeve za gradnju malih hidroelektrana, ali su odbijeni jer nisu ispunjavale uslove propisane kriterijima i Zakonom o koncesijama ZDK .

Posebna problematika kod koncesija za vode je naplata koncesionih naknada koja je i u 2013. godini bila daleko ispod zadovoljavajuće. Firme koje se bave eksploatacijom mineralne i prirodne vode za piće duguju od momenta potpisivanja ugovora do 31.12. 2013. ukupno 288.380 KM (naplaćeno je samo 61. 016 KM) i pored toga što su iznosi koje je propisalo resorno ministarstvo minimalni u odnosu na zakonske mogućnosti za naplatu koncesija. Za neke od ovih preduzeća već su pokrenuti postupci raskida ugovora ili tužbe za naplatu zaostalih dugovanja, a ovaj proces raskida ugovora i prinudne naplate nastavit će se i u ovoj godini. Inače, od naplaćenih sredstava, prema važećem zakonu, 70 odsto se vraća općinama u kojima se vrši eksploatacija prirodnih resursa, a 30 odsto je prihod Kantona. Kada bi se povećala naplata, to bi automatski značilo veće i brže punjenje kako općinskih tako i kantonalnog budžeta. Stoga je na sjednici Vlade naloženo resornom ministarstvu da u što kraćem roku ažurira naplatu dugovanja i to u direktnom kontaktu sa firmama dužnicima s kojima će dogovoriti protokole izmirenja ovih obaveza.

Osim ovog, Vlada je usvojila i izmjene glavnog projekta mašinskih i elektro-instalacija na zgradi Pravnog i Ekonomskog fakulteta, čime će biti postignuta ušteda od oko 1,5 miliona KM prilikom dovršetka izgradnje zgrade za ovu visokoškolsku instituciju.

Kriznom štabu za zdravstvo Zeničko-dobojskog kantona dostavljen je izvještaj od Doma zdravlja Maglaj o higijensko-epidemiološkoj situaciji na području Općine Maglaj. Boravkom na terenu kao i analizom podataka iz zdravstvenih institucija utvrđeno je da je epidemiološka situacija zadovoljavajuća. Registrovano je samo sedam pojedinačnih slučajeva – tri slučaja vodenih ospica, po jedan slučaj tuberkuloze i hepatitisa B i dva zarazna proliva.

Nakon jednomjesečnog prekida, ponovno je od 09. 06. 2014. godine pokrenuta vakcinacija djece i omladine. Što se tiče ispravnosti vode, na osnovu obavljenih laboratorijskih nalaza utvrđeno je daje voda gradskog vodovoda, te mjesnih vodovoda Kosova i Natron-Hayat zdravstveno ispravna, a svakodnevno se kontroliše i prisutnost hlora u mreži gradskog vodovoda. No, gradskom stanovništvu i dalje se preporučuje da koriste flaširanu ili prokuhanu vodu dok se higijenske prilike potpuno ne stabilizuju.

Jedna od protivepidemijskih mjera koje se kontinuirano provode je i dezinfekcija stambenog i poslovnog prostora. Uzimajući u obzir da se velike gomile smeća još uvijek nalaze na otvorenim prostorima te da još ima neočišćenih podrumskih prostorija, što može,s toplijim danima, prouzročiti  i najezdu komaraca i muha kao i povećano prisustvo glodara i zmija, Krizni štab za zdravstvo je već pokrenuo aktivnosti na provođenju detaljne i sistemske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Općini Maglaj.

Na jutrošnjoj (18. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona glavna pažnja posvećena je stanju na klizištima u ugroženim područjima. Raspravljano je o načinu praćenja situacije sa klizanjem tla naročito iz razloga što se u zadnjih nekoliko dana pojačao intenzitet padavina. Dogovoreno je da se sa općinskim nadležnim službama i općinskim štabovima civilne zaštite iznađu modaliteti stalnog monitoringa dok se zvanične institucije ne izjasne o načinima njihovog saniranja. Ovo je bitno učiniti iz više razloga, a najvažniji od svih je da se stekne cjelovita slika putem analize kompletnog stanja na klizištima na području Kantona. Jer, od tih podataka ovisi mnogo drugih narednih aktivnosti, ali o tome ovisi i vrijeme povratka evaukisanih lica svojim domovima. S druge strane, za područja klizišta za koja se neupitno utvrdi da se ne mogu trajno sanirati, bit će predloženi modaliteti zbrinjavanja porodica čije kuće su ili zatrpane klizištima ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.

Naloženo je članovima Kantonalnog štaba civilne zaštite zaduženim za problematiku klizišta kao  i smještaja evakuisanih lica da što prije sistematizuju podatke koje im moraju dostaviti općinske resorne službe kao i općinski štabovi civilne zaštite. Ovom prilikom konstatovano je da u nekim općinama Kantona ovaj proces prikupljanja podataka o stanju klizišta i stambenih objekata u njihovoj blizini sporo teče pa će biti upućena naredba općinskim štabovima civilne zaštite da što odgovornije pristupe ovom poslu i u što kraćem roku dostave podatke Kantonalnom štabu civilne zaštite. Uz to, primjećena je i nekonzistentnost i neusklađenost podataka dostavljenih iz općina Žepče i Zenica o evakuisanim licima u smislu mogućnosti njihovog povratka kućama. Stoga, zaključeno je na sjednici Štaba, mora se što prije sačiniti katastar klizišta u općinama i dostaviti izvještaj da li su poduzete mjere za njihovo saniranje.

Boris Crljenica, predsjednik Skupštine i Senaida Turkić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Zenice iznijeli su danas (17. 06. 2014.) na sastanku sa Munibom Husejnagićem, premijerom Zeničko-dobojskog kantona - zahtjev da privrednici budu stavljeni u isti priroitet za plaćanje neizmirenih obaveza sa budžetskim korisnicima. Naime, zbog neizmirenih obaveza koje Kanton ima prema različitim privrednim subjektima sa područja Općine Zenica, te zbog, kako kažu, stavljanja privrede u zapećak, predstavnici Udruženja poslodavaca traže od premijera i Vlade Kantona da se pojača podrška privredi u cjelosti i ojača svijest o tome ko stvara prihode iz kojih se između ostalog finansiraju i plaće budžetskih korisnika.

Senaida Turkić je kazala da su privrednici u veoma teškom položaju te da su se posljednje poplave odrazile i na njihovo poslovanje, ali su spremni podnijeti teret teških vremena samo zajedno sa ostalima, a ne isključivo na štetu privrede. Ona je uz to podvukla da firme – članice Udruženja poslodavaca upošljavaju više od 2000 ljudi koji također treba da dobiju plaću, kao i budžetski korisnici. Stoga traže da Kanton što prije izmiri svoja dugovanja prema firmama – članicama Udruženja poslodavaca Zenice.

Premijer Husejnagić se složio sa konstatacijama da je privreda u otežanom položaju i istakao  je stav i opredjeljenje Vlade Kantona da maksimalno pomogne privredi na sve raspoložive načine, počev od poticaja privrednim subjektima, raznih pogodnosti koje se daju za jačanje realnog sektora do pomoći institucijama koje okupljaju privrednike, kao što je Ekonomsko-socijalno vijeće. On je obrazložio trenutnu situaciju u vezi sa punjenjem budžeta, koje je drastično smanjeno, te kazao da u ovom trenutku Kanton ima prihode za 10 miliona manje nego što je imao u istom periodu prošle godine. U takvoj situaciji veoma je teško izmiriti sve dospjele obaveze koje se plaćaju iz budžeta Kantona, počev od socijalnih davanja, podmirenja boračkih populacija, obezbjeđenja plaća za policiju, obrazovanje pravosuđe i administraciju te plaćanje neizmirenih obaveza prema privrednim subjektima. Tek kad se sve te potrebe podmire, onda se može razmišljati o podsticanju razvojnih komponenti, a to su privreda i poljoprivreda. Premijer se složio sa tvrdnjama zeničkih privrednika da budžetski korisnici moraju dijeliti sudbinu privrede iz koje i dolaze sredstva za njihove plaće. No, kolektivni ugovori i zakonska regulativa obavezuju Vladu Kantona da izvršava propisane obaveze i u tom smislu isplaćiuje plaće prema odredbama tih akata.

Odlukom o dodjeli jednokratne pomoći za hitne intervencije općinama tokom prirodne nesreće danas (16. 06. 2014.) je Vlada Zeničko-dobojskog kantona na vanrednoj sjednici odobrila 410.000 KM za saniranje šteta od poplava.

Od ove sume, Općine Zenica i Maglaj dobit će po 80.000 KM, Žepče 60.000 KM, Zavidovići – 50.000 KM, Olovo – 35.000 KM, Kakanj – 25.000 KM, Vareš – 20.000 KM, Tešanj i Doboj-Jug  po 15.000 KM, te općine Breza, Visoko i Usora po 10.000 KM. Ova sredstva namijenjena su finansiranju radova na osposobljavanju putnih infrastrukturnih objekata u područjima ugroženim poplavama i uplatit će se na poseban račun općina namijenjen posebnim naknadama za zaštitu i spašavanje.

Iz Federalne direkcije robnih rezervi, naredbom Federalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskom kantonu bit će dostavljene nove količine stočne hrane pa je na jutrošnjoj (16. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite određeno kojim općinama će se uputiti 10.000 kilograma kukuruzne prekrupe, 20.000 kilograma kukuruza u zrnu i 10.000 kilograma stočnog brašna. Sa prethodnim količinama koje su ranije distribuirane stočarima na području Kantona, ovim je ukupno dosad podijeljeno 75 tona stočne hrane, a ova aktivnost bit će nastavljena i u narednom periodu.

Od Federalnog štaba civilne zaštite također je stigla i obavijest o prihvatanju prijedloga Federalnog zavoda za zapošljavanje da se realizuje program javnih radova pod nazivom „Zajedno u obnovi“. Ovim programom bit će angažovano najmanje 2000 nezaposlenih osoba s područja ugroženih poplavama i klizištima. Kantonalna uprava civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona bit će uključena u ove aktivnosti kako bi se ne samo dobila dodatna pomoć na otklanjanju posljedica prirodne nesreće već i ublažile socijalno-ekonomske posljedice uzrokovane zadnjim poplavama.

Kantonalnom štabu civilne zaštite dostavljen je i Izvještaj o klizištima na području Željeznog polja sa prijedlogom mjera za sanaciju. Prema podacima iz ovog izvještaja klizište u naselju Mjestova ravan ne može se sanirati trajno, a slična je situacija i sa klizištem u Balačićima, za koje bi se trebao uraditi precizan projekat sanacije, ali ni tada nije izvjesno da bi se ovo klizište moglo trajno uspješno riješiti. Kad su u pitanju klizišta u naseljima Šahmani kao i Šahmani Donji, površine klizanja tla su prevelike i previše duboke da bi se mogla uraditi uspješna sanacija i time omogućiti sigurno stanovanje u okolini ovih klizišta. Uz to, protok vode i zemljanog materijala kroz ova klizišta je i dalje izuzetno jak tako da postoji mogućnost još većeg proširenja klizišta u odnosu na trenutnu situaciju. Prema preporukama geologa, područja opasna za stanovanje i kretanje bit će obilježena vidljivim trakama i na druge načine, kako bi se osigurala bezbjednost mještana. Nakon sveobuhvatne analize, Štab će donijeti odluku o daljnjem postupanju u vezi sa saniranjem klizišta. Pored ovog, na jutrošnjoj sjednici Štaba analizirano je stanje uređenosti puteva u naselju Željezno polje. Štab je informiran da su najteži radovi na izgradnji alternativnih puteva okončani i sada su  sva naselja u Željeznom polju putnom komunikacijom povezana sa centrom Željeznog polja – naseljem Mjestova ravan.

Krizni štab za zdravstvo izdao je naredbu Zavodu za javno zdravstvo Kantona da se laboratorijske analize briseva uzetih sa površina u objektima pogođenim poplavama neće naplaćivati.

Prema dopunama Zakona o osnovnoj i Zakona o srednjoj školi koje je na današnjoj (12. 06. 2014.) sjednici usvojila Vlada Zeničko-dobojskog kantona, direktorima i pomoćnicima direktora osnovnih i srednjih škola za vrijeme trajanja mandata zabranjuje se svaki oblik političkog angažovanja u tijelima i organima političkih stranaka. Ove dopune načinjene su po nalogu i zaključcima Skupštine Kantona koja je ovim izmjenama željela depolitizirati sistem obrazovanja na području Kantona, a slične preporuke dala je i Misija OSCE-a u BiH. Inače, Zeničko-dobojski kanton je prvi koji je uveo ove klauzule u proces izbora direktora u osnovnim i srednjim školama.

Na ovoj sjednici je usvojen i  Izvještaj o poslovanju Kantonalne bolnice Zenica za 2013. godinu prema kome je iskazan gubitak od 1.859.669 KM. Razlozi gubitka su višestruki, ali su najveći u već postojećoj teškoj ekonomskoj situaciji, navodi se u Izvještaju.Tokom 2013. godine liječeno je 30.885 bolesnika, ostvareno 226.696 bolničkih dana i obavljeno 13.931 operacija. No, činjenica da se tokom prošle godine u Kantonalnoj bolnici zaposlilo na neodređeno vrijeme novih 58 zaposlenika, od čega 50 medicinskih i osam nemedicinskih radnika te još 156 radnika na određeno vrijeme  razlogom je što je  u ukupnoj sumi za plaće potrošeno gotovo milion KM više nego lani i za 300.000 KM više u odnosu na plan. Dugovanja Bolnice za opremu i servisiranje jednim dijelom je riješila Vlada Kantona, ali očigledno je da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi moraju što prije načiniti promjene koje će dovesti do boljeg finansijskog poslovanja i maksimalnog smanjenja nepotrebnih troškova, zaključeno je tokom rasprave na sjednici Vlade.

Vlada je usvojila i Informaciju  o stanju otpada na području Kantona i njegovom odvozu na regionalnu deponiju „Mošćanica“ .U informaciji su dati detaljni podaci o količinama otpada dovezenim u 2013. godini na deponiju od strane osam općina koje su potpisale ugovore za odlaganje otpada na Mošćanici, s tim da općine Novi Travnik i Zavidovići još uvijek ne koriste ove usluge, a općina Vitez je počela sa djelimičnim odlaganjem tokom prošle godine. Inače, na ovu regionalnu deponiju otpad se dovozi još iz općina: Zenica, Visoko,Žepče, Travnik, Vitez i Busovača. Još uvijek se čeka uključenje ostalih općina s područja Kantona u sistem ove deponije, a da bi se udaljenijim općinama olakšao ovaj posao, u Visokom se planira izgraditi centar za preradu otpada.

Prema programu utroška budžetskih sredstava od koncesija u 2014. godini, iznos od 650.000 KM utrošit će se za otklanjanje šteta nastalih u privrednim društvima nakon poplava. Ministarstvo privrede anketiralo je 469 privrednih subjekata s područja Kantona koji su dostavili procjene šteta na privrednim objektima, ali će posebna kantonalna komisija nakon obilaska ovih preduzeća donijeti konačnu ocjenu visine štete načinjene tokom poplava.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na ovoj sjednici usvojen je i Pravilnik o uslovima i načinu davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup i uspostavi prava služnosti. Nakon rasprave o ovoj temi, Vlada je naložila resornom Ministarstvu da putem Kantonalne uprave za šumarstvo izvrši kontrolu i ustanovi na kojima lokacijama su načinjene uzurpacije državnog zemljišta te o tome izvjesti Vladu Kantona.

-Plate za uposlenike u srednjem obrazovanju i Ministarstvu unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona bit će isplaćene danas,13. 06. 2014., a u skladu sa očekivanim prilivom sredstava u budžet, u utorak, 17. 06.  bi trebale biti isplaćene plaće za uposlenike u osnovnom obrazovanju.- Ovo je dio zajedničke izjave predsjednika sindikata osnovnog obrazovanja Selvedina Šatorovića, predsjednika sindikata srednjeg obrazovanja, Dževada Hadžića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata ZDK, Mirnesa Isakovića  i premijera Zeničko-dobojskog kantona Muniba Husejnagića, data prilikom današnjeg potpisivanja Sporazuma između Vlade Kantona i sindikalnih organizacija osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja ZDK.

Ovim Sporazumom se rješavaju sva aktuelna pitanja iz resora obrazovanja, Vlada Kantona obavezuje se da će do 01. 09. 2014. godine prioritetno osigurati redovne isplate plaća i pripadajućih naknada najkasnije do 30. u mjesecu za prethodni mjesec, na temelju raspoloživih sredstava iz budžeta Kantona kao i kreditnog zaduženja kojim će se osigurati likvidnost u servisiranju redovnih budžetskih obaveza za sve budžetske korisnike. Članom 2. ovog sporazuma dogovoreno je da se plaće za maj isplate do 04. 07. 2014. , plaće za juni do 04. 08. 2014. i plaće za juli do 29. 08. 2014. godine. Pored toga, Vlada Kantona obavezala se ovim sporazumom da će osigurati sredstva za isplatu regresa za 2014. godinu uposlenicima u obrazovanju do 01. 10.2014. godine. Uz to, Sporazumom se regulišu i pitanja nagrađivanja i napredovanja u službi, pa je već za narednu srijedu zakazan razgovor sindikalnih organizacija i resornog Ministarstva o izmjenama Pravilnika o praćenju i vrednovanju rada navedenih u članu 2. Sporazuma .

Nakon potpisivanja sporazuma, premijer Husejnagić je izjavio:

-Danas smo okončali posptupak koji traje već skoro mjesec dana. Naime, 14. maja ove godine imali smo usmeni dogovor, a već narednog dana ga pretočili u prijedlog Sporazuma, a onda smo načinili neke zajedničke izmjene u toku daljnjih pregovora i usaglasili sve tačke Sporazuma. Nažalost, dosad nije bilo prilike da potpišemo ovaj sporazum zbog svih dešavanja sa elementarnim nepogodama koje su zadesile naš Kanton. Vlada Kantona je opredjeljena da ispuni sve zahtjeve ugrađene u ovaj dokument, a jedina kočnica bi mogla biti u punjenju budžeta. Međutim,naš je stav da ćemo sve što smo potpisali u sporazumu i ispuniti i uradit ćemo sve da vratimo isplatu plaće u zakonske okvire za sve budžetske korisnike.

Predstavnici sindikalnih organizacija,  su kazali da očekuju implementaciju ovog sporazuma u punom kapacitetu i misle da su potpisom ovog sporazuma otklonjene sve prepreke za nastavak socijalnog dijaloga između Vlade Kantona i sindikata obrarzovanja. To ujedno znači da ćemo imati redovan završetak ove i nesmetan početak naredne školske godine. Dobili smo obećanja iz Vlade da će se dogovoreni termini isplate plaća pokušati i ranije ispuniti, ukoliko punjenje budžeta bude zadovoljavajuće.

S obzirom na neutemeljene izjave pojedinaca plasirane zadnjih dana u javnosti o teškoj zdravstvenoj slici stanovništva u Maglaju, Krizni štab za zdravstvo dostavio je Kantonalnom štabu civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona izvještaj o epidemiološkoj situaciji na području Kantona.

U izvještaju, koji je nastao na osnovu svakodnevnih obilazaka terena od strane ovlaštenih epidemiologa, situacija na području Kantona, osobito na području općine  Maglaj i dalje je  stabilna i pod kontrolom. No, uzimajući u obzir okolnosti koje još uvijek vladaju na teritoriji Općine Maglaj, situacija je nesigurna, ali ukoliko se kontinuirano provode protivepidemijske mjere i građani slijede data uputstva, Krizni štab za zdravstvo ne očekuje pogoršanje situacije.

Inače, u toku su aktivnosti na provođenju dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području cijelog kantona sa posebnim naglaskom na područja ugrožena posljednjim poplavama. Krizni štab za zdravstvo također napominje da dosada nije bilo smrtnih slučajeva niti zaraznih bolesti u obimu većem nego što je to uobičajeno za ovo doba godine, što najbolje govori o neutemeljenosti izjava pojedinaca o teškoj epidemiološkoj situaciji na području Kantona.

-Švedska je prisutna u Bosni i Hercegovini već niz godina kao prijatelj vašeg naroda i Švedska će tu biti i dalje za vas da pruži pomoć i podršku u svemu što proživljavaju vaši ljudi, a tako je i sa ovom posljednjom prirodnom nesrećom.

Ovo su riječi Fredrika Schillera, ambasadora Kraljevine Švedske u BiH izrečene na današnjem svečanom puštanju u rad postrojenja za prečišćavanje vode u Topčić Polju (Općina Zenica). Ovo kao i druga dva postrojenja za prečišćavanje vode smještena u Olovu i Tešnju donacija su Vlade Kraljevine Švedske vrijedna 350.000 eura.

Instaliranjem ovog postrojenja mještani Topčić Polja, koje je stradalo tokom posljednjih poplava i klizanja tla, imat će čistu vodu za piće koja će se uzimati iz lokalnih izvora i kroz trostruki sistem pročišćenja prerađivati u pitku vodu. Osim pomoći u popravci infrastrukturrnih objekata za snabdijevanje vodom, ambasador Schiller najavio je i naredne projekte s kojima će Vlada Kraljevine Švedske nastaviti da pomaže poplavama ugrožena područja. To se posebno odnosi na projekte u oblasti razvoja poljoprivrede te drugih oblasti za koje Vlada BiH i Zeničko-dobojski kanton iskažu potrebe.

Zahvaljujući na donaciji, Munib Husejnagić, premijer Zeničko-dobojskog kantona kazao je da je Vlada Kraljevine Švedske dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine kako u ratu tako i u miru, a  posebno se to pokazalo tokom ove velike prirodne nesreće koja je zadesila naš Kanton.

-Dobio sam uvjeravanja švedskog ambasadora da njegova Vlada neće čekati donatorsku konferenciju, na kojoj će također uzeti učešće, nego će svoju pomoć pružiti i prije toga, a dokaz tome su i ova tri postrojenja već instalirana na području Kantona. Nama je ova podrška izuzetno značajna jer su općinski štabovi kao i Kantonalni štab civilne zaštite već iscrpili svoja sredstva za ove namjene i pomoć ćemo morati tražiti od viših nivoa vlasti, ali i od prijateljskih zemalja kakva je Švedska, kazao je Husejnagić.

Nakon provedene obuke od strane švedske Agencije za civilnu zaštitu, na održavanju instaliranih postrojenja za prečišćavanje vode radit će odsada domaći timovi u čijem sastavu su uglavnom uposlenici preduzeća za snabdijevanje vodom u općinama Zenica, Olovo i Tešanj. Bitno je da će postrojenja ostati na trajno korištenje Kantonalnoj upravi civilne zaštite koja će ih u budućnosti moći prebacivati i na druga područja, ako se za to ukaže potreba.

Na današnjoj (11. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite analizirana je situacija u vezi sa napretkom ostvarenim na putnim komunikacijama na području Željeznog polja.Štab je informisan da je put za Jastrebac nasut i prohodan te je sa jučerašnjim danom riješena ova putna komunikacija. Put prema Biljevini je trebao biti okončan u toku jučerašnjeg dana ali problem je nedostatak materijala radi kojeg mehanizacija stoji. Stoga je zadužen direktor Kantonalne direkcije za ceste da za putnu komunikaciju od sela Biljevina do Mjestove ravni pripremi projektni zadatak za angažovanje firme izvođača radova koji bi radili na sanaciji ovog puta, a time će uedno prestati angažovanje mehanizacije od strane Kantonalnog štaba c.z.-a.

Štab je također informisan u vezi sa zdravstvenim stanjem evakuisanih osoba smještenih  u Penzionerskom domu. Nakon ljekarskih pregleda, ustanovljeno je da sve osobe mogu biti izmještene iz ove ustanove, osim jedne koja iziskuje bolnički smještaj. S obzirom na činjenicu da u zeničkoj kasarni zbog aktuelne vojne vježbe „Zajednički napor 2014“ boravi više stotina vojnika iz drugih krajeva BiH, to je zaključeno da će se u narednih par dana problem izmještanja lica iz Penzionerskog doma rješavati u saradnji sa Općinama iz kojih dolaze ova lica.

Kada je riječ o licima od ranije smještenim u zeničkoj kasarni, ali i drugim kolektivnim smještajima, dogovoreno je da se uputi naredba svim nadležnim općinskim komisijama da utvrde koja lica iz kolektivnih smještaja se mogu vratiti svojim kućama i putem  zvaničnog akta to i potvrde. Uz to, dogovoreno je da Krizni štab za zdravstvo do sutra pripremi cjelovitu informaciju o zdravstvenom stanju osoba smještenih u zeničkoj kasarni i drugim kolektivnim smještajima i o tome izvjesti Kantonalni štab civilne zaštite. Kada se ovima pridruže i zvanični podaci geologa i drugih stručnjaka u vezi sa stanjem klizišta, bit će moguće odrediti koja mjesta su sigurna za povratak evakuisanih lica svojim kućama.

Štab je također informisan da su Općine ugrožene poplavama dostavile svoje zahtjeve za jednokratnu interventnu finansijsku pomoć, pa će se u skladu sa zakonskom regulativom ova sredstva obezbijediti iz transfera Federalnog štaba civilne zaštite jer se radi isključivo o namjenskim sredstvima koja postoje za ove svrhe kao i iz interventnih sredstava Vlade Federacije BiH.

U okviru redovnog obilaska terena jučer je Edin Terzić, komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite u pratnji drugih članova Štaba obišao pripadnike Oružanih snaga BiH i EUFOR-a koji rade na raščišćavanju terena i izgradnji puta za Gornju Golubinju na teritoriji Općine Žepče. Vojnici i mehanizacija EUFOR-a i Oružanih snaga radili su na nasipanju tamponskog materijala  i iskopu kanala za odvodnju oborinskih Pri tome su im pomagali i mještani ovog područja sa kojima su kako domaći tako i strani vojnici ostvarili uspješnu saradnju. Tokom razgovora sa pripadnicima EUFOR-a, koji su došli iz Austrije kako bi u okviru evropskih snaga pomagali stanovništvu ugroženih područja u Bosni i Hercegovini, komandant Terzić je izrazio zahvalnost za pruženu pomoć i dogovorio dostavu materijala i mehanizacije za kojima trenutno postoji potreba.

Inače, u okviru združene operacije „Zajednički napor 2014“ na osposobljavanju puta na potezu Blatna voda-Relej-Golubinja trenutno je angažovano oko 60 pripadnika EUFOR-a i isto toliko pripadnika Oružanih snaga BiH. Oni će na ovom području boraviti još nekoliko dan,a a onda će se zaputiti u druge krajeve BiH pogođene poplavama kako bi i tamo pružili podršku i učestvovali u saniranju šteta. Otkako je 06. 06. 2014. počela pomenuta operacija pomoći civilnim strukturama na saniranju šteta od poplava u Bosni i Hercegovini, pripadnici Oružanih snaga BiH i EUFOR-a  radili su i na području Općine Maglaj kao i na izgradnji alternativnih pravaca na teritoriji Općina Žepče i Zenica. Osim vojnika, komande EUFOR-a i Oružanih snaga BiH poslale su na područje Zeničko-dobojskog kantona i medicinske ekipe koje su već na terenu te se obavljaju ljekarski pregledi lokalnog stanovništva. Tu su i vojni veterinari koji pregledaju stoku i ostale životinje, te pomažu u saniranju uginulih goveda. Mještani kažu da je odmah lakše kad vide da i vojska pomaže te im to daje nadu i optimizam da će se život brzo vratiti na ove prostore.

U operaciji „Zajednički napor 2014“  u BiH trenutno učestvuje oko 1.200 vojnika Oružanih snaga BiH i 600 pripadnika EUFOR-a, sa helikopterskim jedinicama, 200 kamiona, 34 građevinske mašine, 50 kontejnera za smještaj evakuiranog stanovništva, a na raspolaganju su  i dva pontonska mosta. Svi oni zajedno rade na području cijele BiH na čišćenju terena, dostavi hrane, deratizaciji, a sve snage skoncentrisane su na područja zahvaćena poplavama u tokovima rijeka Bosna, Sava i Drina.

Vladu Zeničko-dobojskog kantona je posjetio Omer Tasli, podpredsjednik ICIC (Internacionalnog islamskog komiteta polumjeseca) zainteresovan za pružanje direktne pomoći u obnovi područja stradalih u poplavama. Ova organizacija je stigla u Zeničko-dobojski kanton posredovanjem humanitarne organizacije Merhamet i njenog predsjednika Hajrudina Šadića.

-Princip po kojem bi djelovao ICIC na terenu,- kazao je Tasli, - je najneposredniji kontakt sa porodicama koje žele obnoviti porušene kuće i to na način da im se obezbijedi sav materijal za gradnju, ili da se nađe konkretan izvođač radova za konkretnu porodicu čiji članovi iz različitih razloga nisu u stanju da rade na obnovi objekta.

Premijeru Munibu Husejnagiću i ministru za rad , socijalnu politiku i izbjeglice Ivici uriću, potpredsjednik ICIC-a Omer Tasli je najavio da će projekt u koji ulaze biti jedan od najvećih humanitarnih akcija u BiH.

U razgovoru o dolasku ICIC-a na prostor Zeničko-dobojskog kantona preporučeno je da ova organizacija najneposrednije bira porodice kojima će pružiti pomoć u saradnji sa Merhametom.